Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Ovo je "scenarij sudnjeg dana" ako Trump ne prizna poraz

13. rujna 2020. u 19:34 0 komentara 160 prikaza

Sjedinjene Američke Države će 3. studenog imati vjerojatno najkaotičnije predsjedničke izbore s najneizvjesnijim i najopasnijim ishodom u svojoj dva i pol stoljeća dugoj povijesti. 

Ako mislite da je ovo senzacionalističko pretjerivanje, uzmite u obzir sljedeće: govorimo o zemlji koja je duboko polarizirana i čija dva suprotstavljena politička tabora imaju ne samo suprotstavljene vizije za Ameriku već sve više i žive u paralelnim stvarnostima, uz neslaganje oko elementarnih činjenica. Zemlja se i dalje bori s epidemijom koronavirusa, koja je već odnijela gotovo 200 tisuća života i devastirala dotad impresivnu ekonomiju.

U isto vrijeme, ovu zemlju tresu prosvjedi zbog policijske brutalnosti i ubojstava niza Afroamerikanaca - prosvjedi koji su u nizu gradova prerasli u dramatične nerede, prije svega zahvaljujući ljevičarskim ekstremistima koji u ime antifašizma i antirasizma pale, razbijaju i brutalno napadaju policiju, protuprosvjednike i nedužne prolaznike. I dok je policija na nekim mjestima pokazala zastrašujuću brutalnost, često prema mirnim prosvjednicima, na drugima se pokazala bespomoćnom ili nevoljkom zaustaviti divljanje huligana i anarhista iz redova pokreta Antifa i Black Lives Matter.

U vakuum su uskočili jednako militantni desničari, predstavljajući se kao čuvari zakona i reda, što je kulminiralo smrtonosnim obračunima vatrenim oružjem u Kenoshi, Wisconsin, gdje je desničar, navodno u samoobrani, ubio dvoje antirasističkih prosvjednika, Austinu, Texas, gdje se vojnik i Trumpov pristaša zabio civilnim autom u prosvjednike i potom pištoljem ubio prosvjednika koji je imao pušku, te Portlandu, Oregon, gdje je ljevičar ubio desničarskog prosvjednika, također tvrdeći da je to napravio u samoobrani. 

Jedna strana tako vidi Trumpa, njegove savezne agente koji trpaju prosvjednike u neoznačene kombije bez uhidbenog naloga i njegove naoružane pristaše koji patroliraju ulicama i zalijeću se među prosvjednike automobilima, kao fašiste; druga strana vidi nasilne ljevičarske prosvjednike, koji pozivaju na ukidanje policije, ali i Amerike kao države, kao teroriste. Ovakvo stanje bilo bi još prije nekoliko godina nezamislivo u najvažnijoj svjetskoj demokraciji. 

 

Predsjednik ove zemlje Donald Trump, koji od veljače uporno umanjuje opasnost od epidemije, sada zastrašuje svoje glasače tvrdnjom da će oporba ukrasti izbore pomoću masovnog dopisnog glasanja - kao i kaosom i anarhijom u koje će navodno cijela zemlja potonuti ako njegov protukandidat Joe Biden pobijedi.

 

A njegovi glasači, kao što je Anthony Spano iz Pennsylvanije (jedne od ključnih saveznih država za pobjedu na izborima), već otvoreno najavljuju nasilje u slučaju da Trump izgubi, uvjereni da se to može dogoditi jedino prevarom.

"Ako misle da sad imamo nerede, čekajte da vidite ako pokušaju ukrasti ove izbore. Osobno mislim da će ljudi koji nisu nasilni postati vrlo nasilni", rekao je Spano za New York Times. 

I David Kilcullen, bivši australski vojnik i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za oružane pobune i urbano ratovanje, upozorio je u članku za zakladu Foundation for Defense of Democracies da je Amerika sada u "početnoj fazi pobune".

Nadalje, Trump je nedavno (opet) odbio obećati da će prihvatiti rezultate izbora, aludirao je da će biti ukradeni ako Biden pobijedi, pa čak i predložio odgodu izbora dok epidemija ne završi, iako za to nema ovlasti po američkom ustavu.

Trumpova zapaljiva retorika mogla bi se lako pokazati kao samoispunjavajuće proročanstvo - trenutni kaos zaista bi mogao biti samo uvertira u ono što slijedi u izbornoj noći i danima, možda i tjednima nakon nje.

New York Times tako upozorava na "scenarij sudnjeg dana" kojeg se demokrati, predvođeni Bidenom kao predsjedničkim kandidatom, najviše pribojavaju: onaj u kojem u izbornoj noći prijevremeni rezultat bude išao u korist Trumpu, budući da će poštom glasati uglavnom demokratski glasači, a za prebrojavanje tih glasova bude potrebno nekoliko dana. Za razliku od svih dosadašnjih izbora, ti bi se glasovi mogli brojati u milijunima ili čak desecima milijuna u slučaju da epidemija koronavirusa odvrati glasače od fizičkog izlaska na birališta. 

U tom slučaju, Trump bi mogao iste noći proglasiti pobjedu, tvrdeći da su dopisni glasovi lažni i da se radi o izbornoj prevari u režiji demokrata. Iako za mogućnost masovnog lažiranja glasova putem dopisnog glasanja nema dokaza, a sam Trump je više puta glasao dopisno u Floridi, gdje mu je prebivalište, i on i njegovi saveznici i dužnosnici poput državnog odvjetnika Billa Barra svejedno tvrde da bi se to moglo dogoditi, pozivajući se pritom na prijavljene tehničke pogreške poput onih na stranačkim predizborima prošlog mjeseca u Michiganu. 

Trump je i nakon kongresnih izbora 2018. tvrdio da se u Floridi "veliki broj glasačkih listića pojavio niotkud" nekoliko dana nakon izbora, iako se radilo o dopisnim glasovima za koje se i očekivalo da će tek naknadno biti prebrojani. Štoviše, navodne mjere štednje koje je Trumpov direktor pošte Louis DeJoy (inače Trumpov donator u predizbornoj kampanji 2016.) uveo mogle bi otežati slanje tih glasačkih listića poštom i u isto vrijeme dati izliku republikancima da ih proglase nevažećim. Trumpovi kritičari su zbog toga već upozorili da bi čekanje na dopisne glasove moglo biti "rezultat političkog napora da se sabotira dopisno glasanje".

Trump tvrdi da postoji razlika između glasanja "u odsutnosti" i masovnog dopisnog glasanja (mail-in voting), no izborni stručnjaci kažu da suštinske razlike nema - u oba slučaja glas se šalje poštom i u oba slučaja sustav provjere je praktički jednak, piše stranica za provjeru činjenica Factcheck.org. U Floridi, u kojoj vlast drže republikanci, na prošlim predsjedničkim izborima gotovo 30% glasača je glasalo dopisno i nije bilo izborne prevare. Štoviše, Trump i njegovi republikanci su odnijeli izbore u Floridi i 2016. i 2018. 

Unatoč tome, Trump je i u srpnju ove godine ustvrdio da se "rezultati izbora moraju znati na noć izbora, ne danima, mjesecima ili čak godinama kasnije", što je u trenutnom kontekstu izuzetno opasna tvrdnja. Dopisni glasovi sigurno se neće čekati mjesecima ili godinama, ali jednako je izvjesno da konačni rezultat neće biti dostupan u izbornoj noći. 

Trumpove tvrdnje da će strane države printati i slati poštom glasačke listiće i i tako ukrasti američke izbore ili da će Kalifornija, država s demokratskom vlašću koja je američkom predsjedniku odavno trn u oku, poslati glasački listić svakome tko tamo živi, čak i ilegalnim imigrantima, jednako su lažne. Listići imaju jedinstveni barkod, a izborna povjerenstva vrše provjere pomoću potpisa, među ostalim. 

A Trumpov poziv njegovim glasačima da glasaju dva puta, jednom dopisno i drugi put fizički, navodno kako bi testirali sigurnost dopisnog glasanja, ustvari je sam po sebi poziv na krađu glasova i recept za još kaotičnije izbore. 

Scenarij u kojem prijevremeni rezultati u izbornoj noći idu u korist Trumpa, ali se njegova prednost istopi kada se prebroje dopisni glasovi, demokratski analitičari okupljeni u organizaciju Hawkfish nazvali su "crvena fatamorgana", budući da je u američkoj politici crvena boja republikanaca, a plava demokrata. 

"Mi oglašavamo alarm i kažemo da je ovo vrlo stvarna mogućnost, da će podaci u izbornoj noći pokazati nevjerojatnu pobjedu za Donalda Trumpa", rekao je direktor Hawkfisha Josh Mendelsohn za Axios. Na takav ishod upućuje i anketa NBC-ja i Wall Street Journala prema kojoj čak 47% Bidenovih glasača planira glasati pomoću pošte, dok samo 34% Trumpovih glasača planira glasati na taj način. Zbog toga bi nakon "crvene fatamorgane" vjerojatno uslijedio "plavi zaokret", kao što se već dogodilo 2018. Međutim, vrlo je upitno hoće li Trump taj zaokret priznati. 

 

Rosa Brooks, profesorica prava s Georgetown Universityja i suosnivačica Transition Integrity Projecta, objasnila je u članku za Washington Post da je ova inicijativa pokušala predvidjeti različite scenarije, uz pomoć političara, političkih stratega i analitičara. 

Ipak, stručnjaci smatraju sljedeća četiri scenarija najizglednijima:

1) Tijesna Bidenova pobjeda

2) Velika Bidenova pobjeda, i u elektorskim glasovima (po saveznim državama) i u apsolutnom broju glasova

3) Trumpova pobjeda u elektorskim glasovima, ali s manjim apsolutnim brojem glasova od Bidena (isti slučaj dogodio se 2016. kad mu je protukandidatkinja bila Hillary Clinton)

4) Razdoblje produljene nesigurnosti zbog osporavanja i ponovnog prebrojavanja glasova, kao što se dogodilo 2000. na izborima između Georgea W. Busha i Ala Gorea.

Transition Integrity Project zaključio je da je uvjerljiva pobjeda Bidena jedini scenarij u kojem možemo očekivati uredni i miroljubivi prijenos vlasti - ili njezin kontinuitet, u slučaju da Trump pobijedi. Svaki drugi scenarij uključuje ulično nasilje, opću konfuziju zbog masovnih dezinformacija i političku, odnosno ustavnu krizu. 

U dva scenarija, Trumpovoj pobjedi i produljenoj nesigurnosti, ni do dana inauguracije, koji je po 20. amandmanu ustava 20. siječnja u godini nakon izbora (koji su uvijek u studenom), pobjednik ne bi bio službeno utvrđen.

Brooks izlaže kakvo je predviđanje njen projekt, u suradnji sa stručnjacima, razradio u pokušaju simulacije za jedan takav scenarij. Na jutro izbora društvenim mrežama počne cirkulirati lažna vijest da je Biden završio u bolnici sa srčanim udarom i da su izbori odgođeni. Svi mainstream mediji demantiraju tu vijest, ali u atmosferi nepovjerenja prema medijima i konfuzije izazvane internetskim dezinformacijama, mnogi Bidenovi glasači ostanu kod kuće. Ipak, kasno te večeri većina velikih medijskih kuća proglasi pobjedu Bidena, prema prijevremenim rezultatima. Još se čekaju dopisni glasovi koji su poslani poštom.

No Trump odbije priznati poraz tvrdeći - a gdje drugdje nego na Twitteru - da je "miliju ilegalnih imigranata i mrtvih ljudi" glasalo i da su glasovi koji se još čekaju svi redom "lažni". Trumpovi obožavatelji, teoretičari zavjera poput onih iz pokreta QAnon i inozemni, primarno ruski trolovi preplave društvene mreže lažnim vijestima da su izbori "ukradeni" i da je "duboka država izvela puč" protiv Trumpa. Trumpu skloni voditelji na Fox Newsu i drugim medijima im se pridruže. Nakon toga, Trumpov stožer ulaže žalbe na rezultat izbora, a državni odvjetnik i Trumpov lojalist Bill Barr otvara istragu u neutemeljene optužbe o masovnoj izbornoj prevari dopisnim glasanjem te navodne veze između demokrata i Antife. Trump je, naime, nedavno ustvrdio da militantni prosvjednici "kontroliraju" Bidena, iako je Biden osudio nasilje i pljačku pod izlikom borbe za rasnu jednakost.

Trumpovi republikanci u saveznim državama u kojima drže vlast, poput Michigana i Wisconsina, odluče poslati elektore koji će glasati za Trumpa, u skladu s američkim elektorskim sustavom, unatoč službenoj pobjedi Bidena u tim državama. Desničari objave osobne podatke (što se na engleskom zove doxxing) elektora koji su trebali dati glasove za Bidena, a možda i dužnosnika izbornih povjerenstava, zajedno s lažnim optužbama da su plaćenici Georgea Sorosa ili da su povezani s imaginarnim pedofilskim lancem protiv kojeg se Trump bori, prema QAnonovcima. 

Ljevičari i Bidenovi glasači izlaze na ulice tražeći da Trump prizna poraz. Kao i obično, većina prosvjednika je miroljubiva, ali manjina vrlo nasilna. Trump umjesto toga tweeta da "pravi patrioti moraju pokazati ovim Antifa-teroristima da im građani koji vole drugi amandman nikad neće dozvoliti da ukradu ove izbore!!!" sugerirajući im da i oni izađu na ulice, ali naoružani (drugi amandman ustava garantira pravo na nošenje oružja). Izbijaju nasilni sukobi između dva tabora, ima ranjenih, ali i mrtvih. Obje strane krive jedna drugu za nasilje, baš kao i dosad.

Trump nakon toga prijeti aktiviranjem zakona o pobuni i slanjem vojske na ulice diljem SAD-a koja će "naučiti ove antiameričke teroriste lekciju". I dalje je u Bijeloj kući, iako je službeno izgubio izbore i 20. siječnja iduće godine, prema američkom ustavu, prestaje biti predsjednik.

Trump bi u ovom scenariju možda ostao predsjednik do daljnjega, ali američki ustav i američka demokracija zasnovana na tom ustavu prestali bi vrijediti. A očekivanje da bi novi izbori nakon toga bili slobodni i pošteni bilo bi prilično iluzorno. Amerika bi se pridružila klubu zemalja s izbornom predstavom kao paravanom za diktaturu - Rusiji, Bjelorusiji, Iranu, Siriji, Venezueli i drugima. Štoviše, profesor filozofije sa Sveučilišta Yale i stručnjak za fašizam ocijenio je u intervjuu za američki radio NPR da Trumpovi postupci i retorika upućuju na to da SAD već "gubi svoj demokratski status".

U tom slučaju, smatra Brooks, masovni i miroljubivi prosvjedi ostaju posljednja nada za američku demokraciju. Ono što je sudac Learned Hand napisao 1944. jednako vrijedi i danas: "Sloboda leži u srcima muškaraca i žena. Kada umre tamo, nijedan ustav, nijedan zakon, nijedan sud ne može je spasiti."

Druga posljednja nada za razrješenje ovakve ustavne krize je, naravno, vojska. No scenarij u kojem vojska mora intervenirati kako bi izbacila Trumpa iz Bijele kuće izazvao bi optužbe za "puč duboke države" i dodatno potkopao povjerenje u demokraciju, čak i ako bi je u isto vrijeme spasio. 

No možda je upravo to katarza koja je potrebna Americi, nakon četiri godine najbizarnijeg i najkaotičnijeg, a vjerojatno i najautoritarnijeg predsjednika kojeg je ikad imala. Tako barem smatra kolumnist Washington Posta Matt Bai, tvrdeći da Trump ipak neće uspjeti u uništavanju američke demokracije. 

"Trump bi nam konačno napravio uslugu dajući nam priliku da dokažemo da koliko god se državne institucije mogu iskriviti, nisu slomljene", piše Bai. Za dva mjeseca ćemo vidjeti je li zaista tako.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.