Sjedinjene Američke Države neto su izvoznik prirodnog plina od 2017. i nafte od 2020. godine, pokazuju službeni podaci, što znači da njihov vlastiti energetski sektor ima koristi od naglog rasta cijena. Unatoč tome, prosječno američko kućanstvo bit će snažno pogođeno rastom cijena benzina. Nasuprot tome, europska i azijska gospodarstva koja se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s mnogo oštrijim skokom inflacije, djelomično zato što su cijene prirodnog plina na tim tržištima nestabilnije nego u SAD-u i već su porasle, a to je gorivo ključno na njihovim domaćim energetskim tržištima, piše Poslovni.hr.
“SAD su zaštićene, ali ne i imune na štetu”, rekao je James Knightley iz banke ING. To je zato što SAD neće pretrpjeti prekide u opskrbi ključnim sirovinama kakvi će se vidjeti drugdje, tvrdi on. “Svi će biti u lošijoj situaciji jer je suština ovoga da ste učinili ključni faktor proizvodnje skupljim, ali će to imati neujednačen utjecaj među državama”, složio se David Aikman, direktor think-tanka National Institute of Economic and Social Research (Niesr).
Posljedice će se osjetiti diljem svijeta, što potvrđuje i kretanje cijena na tržištima. Cijena nafte Brent skočila je gotovo 30 posto prošlog tjedna nakon izbijanja rata, dok su europske cijene plina tjedan završile oko dvije trećine više. Rast je potaknut strahovima od dugotrajnog poremećaja isporuka kroz Hormuški tjesnac, ključnu arteriju za energetski promet, kao i gubitkom proizvodnje drugdje na Bliskom istoku. Ako se zadrže, više cijene će potaknuti inflaciju, smanjiti kupovnu moć kućanstava i naštetiti rastu BDP-a u gospodarstvima diljem svijeta. Promjene cijena energije služe kao “snažan mehanizam preraspodjele dohotka među državama”, rekla je Qian Wang, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u Vanguardu.
Ozbiljnost posljedica ovisit će ne samo o tome koliko će cijene porasti, već i o trajanju tog rasta te o tome što će vlade učiniti kako bi pokušale ublažiti teret za potrošače. Analiza 15 gospodarstava koju je proveo Oxford Economics sugerira da će skok troškova energije ostaviti najveći trag u Italiji, gdje bi inflacija u četvrtom kvartalu ove godine mogla porasti za više od jedan postotni poen u odnosu na ranije prognoze te konzultantske kuće. Eurozona u cjelini i Velika Britanija vidjet će povećanje projicirane inflacije za više od pola postotnog poena. Nasuprot tome, inflacija u SAD-u u četvrtom kvartalu bit će povećana za samo 0,2 postotna poena, dok će Kanada biti najmanje pogođena, prema toj analizi.
Kina, Indija i Južna Koreja veliki su uvoznici nafte i plina koji se dopremaju iz Perzijskog zaljeva, što ih također čini ranjivima. Kina, na primjer, uvozi 70-75 posto svoje potrošnje sirove nafte, a veliki dio njezinog uvoza s Bliskog istoka prolazi kroz Hormuški tjesnac. Međutim, Kina se može osloniti na veće zalihe nafte i izvršiti pritisak na rafinerije da obustave izvoz dok štiti vlastite zalihe, a također ima mogućnost okrenuti se uvozu iz Rusije. Wang je tvrdila da bi kineska vlada mogla intervenirati kako bi ograničila prenošenje rasta cijene sirove nafte na maloprodajnu cijenu benzina te da bi čak i nešto viša inflacija mogla biti dobrodošla s obzirom na uporne “deflacijske pritiske” u zemlji. Veliki izvoznici energije poput Norveške i Kanade vidjet će “jednoznačno pozitivnije” učinke jer će iskoristiti više cijene, a pritom izbjeći prijetnje proizvodnji s kojima se suočavaju bliskoistočni dobavljači.
Revolucija škriljevca pretvorila je SAD u energetsku supersilu tijekom protekla dva desetljeća, učinivši je najvećim proizvođačem nafte i plina na svijetu, što znači da će američki proizvođači ubrati koristi od viših cijena. Visoka američka proizvodnja djelomično štiti potrošače, naročito kod prirodnog plina, gdje je globalno tržište donekle fragmentirano. Dok su europske i azijske cijene plina naglo porasle prošlog tjedna, američke cijene su samo blago porasle. Nedostatak slobodnog kapaciteta za ukapljivanje LNG-a i izvoz ograničit će mogućnost američkih proizvođača da izvoze plin na druga tržišta, što će pomoći da se cijene plina u Americi drže pod kontrolom. Međutim, kod nafte, gdje je tržište globalnije, američki potrošači vjerojatno će osjetiti pritisak. West Texas Intermediate, američka referentna cijena sirove nafte, prošlog je tjedna zabilježila najveći tjedni rast otkako se vode evidencije od 1983. godine.
To je potaknulo skok cijena benzina u SAD-u, koje su u petak dosegle 3,32 USD po galonu, u odnosu na 2,98 USD tjedan ranije, što je njihova najviša razina od 2024. godine. Cijene nafte dodatno su porasle u ponedjeljak, pri čemu je Brent, međunarodni referentni standard, skočio 25 posto na 116,17 USD po barelu. Goldman Sachs je upozorio da bi, ako se kriza nastavi tijekom cijelog ožujka, cijene nafte “vjerojatno” premašile vrhunce iz 2008. i 2022. godine. Rast cijena predstavlja rizik za Trumpa i prijeti da pogorša krizu pristupačnosti koja je postala njegova najveća politička slabost među biračima uoči ključnih izbora za Kongres u studenom.
Ekonomski udžbenici sugeriraju da središnji bankari mogu “zanemariti” skokove cijena energije, no nedavno iskustvo visokih stopa inflacije nakon pandemije znači da su inflacijska očekivanja kućanstava u nekim zemljama viša. Zbog toga je, rekao je Michael Saunders iz Oxford Economicsa, “ažurirani priručnik” za središnje bankare da u slučaju energetskog šoka “budu spremni suprotstaviti se rizicima viših inflacijskih očekivanja oštrijom retorikom i strožom monetarnom politikom”. To se već odrazilo na tržištima novca. Investitori sada ne samo da očekuju da će Banka Engleske zadržati kamatne stope, već više ne uračunavaju ni jedno dodatno smanjenje ove godine. U eurozoni investitori počinju uračunavati mogućnost povećanja kamatnih stopa od strane Europske središnje banke. U SAD-u je predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell već nagovijestio da će središnja banka vjerojatno zadržati kamatne stope na sadašnjoj razini, a prognoze o smanjenju kamatnih stopa su smanjene, pri čemu trgovci sada očekuju jedno do dva smanjenja ove godine umjesto dva do tri.
Otvori KEKS Pay
