Odgoda summita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog čelnika Vladimira Putina u Budimpešti izazvala je burne reakcije, ali i otkrila promjenu u američkoj strategiji prema Rusiji. Trump je svoju odluku objasnio riječima da ne želi uzaludan sastanak. Dao je i naslutiti da Kremlj još uvijek nije spreman zamrznuti borbena djelovanja u Ukrajini duž trenutnih linija fronta. Iako su kritičari optužili Trumpa za naivnost, smatrajući da ga je Putin "prevario" koristeći pregovore kao taktiku za kupnju vremena, posljednji događaji pokazuju da američki predsjednik igra složeniju igru. Trump je 16. listopada, nakon dvosatnog razgovora s Putinom, najavio summit u Budimpešti, obećavajući "veliki napredak" u pregovorima o Ukrajini. No, samo pet dana kasnije, Bijela kuća je potvrdila odgodu, nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jasno dao do znanja da Moskva neće odstupiti od svojih uvjeta postavljenih tijekom summita na Aljasci u kolovozu. Dok su kritičari, uključujući neke europske diplomate, odgodu nazvali "predvidljivom sramotom", Trumpova administracija čini se usmjerena na pojačavanje pritiska umjesto beskonačnih pregovora.
Umjesto diplomatskih ustupaka, Trumpova administracija prešla je na konkretne mjere, piše u analizi Telegrapha. U utorak, 22. listopada, SAD su uvele sankcije na ruske naftne gigante Rosneft i Lukoil, koji čine gotovo polovicu ruskog izvoza sirove nafte. Ove sankcije, zajedno s 19. paketom sankcija Europske unije koji uključuje zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina, izazvale su porast globalnih cijena nafte za 5% i prisilile Indiju da razmotri smanjenje uvoza iz Rusije. Trump je izjavio da je "vrijeme za akciju", frustriran Putinovim nedostatkom interesa za kompromis. Još značajniji je pomak u vojnoj podršci Ukrajini. Bijela kuća je olakšala korištenje britanskih projektila Storm Shadow za napade dublje unutar Rusije, uz američke obavještajne podatke za ciljanje. Iako Trump na društvenim mrežama naziva izvješća o američkoj podršci "lažnim vijestima", rasprava o isporuci krstarećih raketa Tomahawk Ukrajini, s dometom od 2500 km, sposobnih doseći Moskvu, promijenila je dinamiku. Na sastanku sa Zelenskim 17. listopada, Trump je bio suzdržan, ali sama mogućnost isporuke Tomahawka poslala je snažnu poruku Kremlju - Washington se više ne boji ruskih prijetnji eskalacijom, piše Telegraph. Rusija je uzvratila upozorenjima, uključujući izjavu Dmitrija Medvedeva o "ozbiljnim posljedicama" i testiranje ruskih nuklearnih snaga pod Putinovim nadzorom.
Ukrajina, uz američku obavještajnu podršku, pojačava napade na rusku energetsku infrastrukturu. Tijekom vikenda, 19. i 20. listopada, ukrajinski dronovi pogodili su dva ključna cilja u Rusiji. Prvi napad uništio je dio Orenburškog plinovodnog postrojenja, najvećeg na svijetu, uzrokujući prekid uvoza plina iz Kazahstana. Drugi je oštetio Rosneftovu rafineriju Novokujbiševsk u Samarskoj regiji, smanjujući njezin kapacitet za preradu milijuna tona nafte godišnje.
Ovi napadi dio su šireg trenda započetog nakon summita na Aljasci. Dok Kremlj javno odbacuje ove udare kao "nevažne", kumulativni učinak počinje ugrožavati rusku gospodarsku stabilnost. Iako Kremlj zadržava ratoboran ton, situacija se mijenja. Ruski dužnosnici, poput Andreja Kartapolova, upozoravaju na ciljanje američkih vojnih stručnjaka ako Tomahawk stigne u Ukrajinu, dok Putinovi testovi nuklearnih snaga šalju poruku zastrašivanja. No, Trumpova strategija, kombinacija sankcija, vojne podrške i diplomatske fleksibilnosti, stavlja Rusiju u defenzivu. Putin možda trenutno odbacuje Trumpov prijedlog za prekid vatre, ali odgoda summita i eskalacija američkih mjera mogli bi ga prisiliti na pregovore prije nego što gubici postanu neodrživi.
Otvori KEKS Pay
