Situacija se sve više zaoštrava: Grčka se žali na povrede zračnog prostora, na turske nacionalne parkove na moru, koje smatra nezakonitima, kao i na premještanje turskih postrojbi na obalu.
S druge strane, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan poziva Grčku da prekine "militarizaciju" svojih otoka. Njegov ministar vanjskih poslova Hakan Fidan zbog toga govori o sigurnosnoj prijetnji za Tursku, piše Deutsche Welle.
Grčka se naoružava
Mary Bossis emeritirana je profesorica međunarodne sigurnosti na Sveučilištu u Pireju. Ona upozorava na novo razdoblje: "Svjedočimo sve većoj eskalaciji i prijetećoj retorici i s turske i s grčke strane. Sve to, kao i nesigurno regionalno i međunarodno okruženje, pridonosi tome da bi ove napetosti mogle dosegnuti ekstremniju točku."
Grčka se vlada sada oslanja na odvraćanje. Načelo je jednostavno: tko želi mir, bolje da se pripremi za rat. Krajem kolovoza Grčka je s Izraelom sklopila višemilijunski ugovor o naoružanju. Naziv je projekta "Ahilov štit". Grčka će dobiti sveobuhvatan sustav protuzračne obrane, a istodobno ulaže u vlastitu obrambenu industriju.
Destabilizirana regija
Prema mišljenju grčkog analitičara i novinara Johna Psaropoulosa, riječ je isključivo o samoobrani: "Iz grčke perspektive, destabilizacija regije oko Ukrajine, a sada i u Perzijskom zaljevu i na Crvenom moru, loša je vijest za obuzdavanje ovog sukoba s Turskom." Zbog tih sukoba nastala je "atmosfera bezakonja", u kojoj je "rat normaliziran".
Novinar Psaropoulos žali se da se sukobu s Turskom u Europi i Njemačkoj pridaje malo pažnje. No što se dulje sukobi ostavljaju neriješenima, veća je vjerojatnost da će dugoročno nastati ozbiljni problemi. "Grčka Tursku smatra potencijalnom Rusijom. Percepciju prijetnje koju Europa danas ima prema Rusiji, Grčka već dugo ima prema Turskoj", kaže on.
Istraživač: Nema suglasnosti ni oko toga što je zapravo sporno
Ova percepcija ima dugu povijest koja seže do vremena Osmanskog Carstva. Posljednjih desetljeća, posebno nakon turske invazije na Cipar 1974. godine, Grčka i Turska iznova su se sukobljavale oko različitih pitanja u Egejskom moru.
Ronald Meinardus doktorirao je na ovu temu i već dugo živi u Grčkoj. Danas radi kao znanstveni suradnik u atenskom think tanku ELIAMEP. "Nema suglasnosti oko toga što je zapravo sporno, niti oko toga kako te sporne točke treba riješiti", kaže on. Sukob je u pat-poziciji.
Turska želi promijeniti status quo
Za grčku je vladu, primjerice, pitanje prava na proširenje teritorijalnih voda oko egejskih otoka na 12 nautičkih milja jasno. To pravo, naime, omogućuje Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. Međutim, turski je parlament još 1995. godine odlučio da bi takav potez Grčke smatrao razlogom za rat.
Turska strahuje da bi, zbog velikog broja grčkih otoka, međunarodne vode u Egejskom moru mogle biti znatno smanjene, čime bi turski pomorski promet bio drastično ograničen.
No postoji još mnogo spornih pitanja. Turska, primjerice, govori o određenim "sivim zonama" u kojima suverenitet nad pojedinim otocima i nenaseljenim hridima nije razjašnjen. Iz grčke perspektive, njihov je status, međutim, jasno uređen.
Promatrač Meinardus smatra da Turska namjerno primjenjuje strategiju proširivanja broja spornih pitanja: "Što je košara sporova manja, manje su šanse da iz nje nešto izvučeš. No što više stvari ubaciš u nju, veća je šansa da ćeš nešto moći oduzeti", opisuje on tursku strategiju.
Status quo je, zapravo, u interesu Grčke. "A taj status quo Turska želi promijeniti. Turska je revizionistička sila", kaže Meinardus.
Turski politolog govori o "obiteljskom sukobu"
Grčki promatrači, između ostalog, ukazuju na tursku doktrinu "Plava domovina", o kojoj bi uskoro trebalo raspravljati u parlamentu. Ona predviđa značajno širenje turskih zona utjecaja na Sredozemlju. Kritičari govore o neoosmanskim ekspanzionističkim planovima.
Politolog Hüseyin Bağcı iz Ankare, međutim, pokušava smiriti situaciju: "Između Turske i Grčke ne bi moglo doći do vojnog sukoba jer su obje strane članice NATO-a i to ne mogu učiniti. To je obiteljski sukob i njega treba riješiti unutar NATO-a, ali i unutar Europske unije."
Unutarnjopolitički motivi?
To što je Turska sada u priobalnu regiju južno od Izmira poslala nešto više od 2000 vojnika znak je da je spremna boriti se. No predsjednik Erdoğan ionako nije zainteresiran za rat, smatra Bağcı.
Stručnjaci se slažu oko toga da je mnogo toga motivirano unutarnjom politikom. U Grčkoj se na proljeće održavaju izbori, a premijer Kyriakos Mitsotakis ne želi djelovati slabo. Jedno je sigurno: vrijeme "mirnih voda", kako je nazvano razdoblje smirivanja odnosa nakon Erdoğanova posjeta Ateni 2023. godine, prošlo je.
Otvori KEKS Pay
