Nakon više od pet tjedana provedenih u bolnici, liječnici su papi Franji savjetovali najmanje dva mjeseca odmora, no čelnik Katoličke crkve odlučio je raditi do samog kraja. Na Uskrs, dan prije svoje smrti u 88. godini, Franjo je imao svoje prvo duže pojavljivanje u javnosti od veljače. Stigao je na Trg svetog Petra u bijelom papamobilu i pozdravio okupljene vjernike. Papa se u nedjelju i po drugi put od 23. ožujka sastao s inozemnim čelnicima. U svojoj je rezidenciji kratko primio američkog predsjednika J. D. Vancea. „Sretan sam što sam ga jučer vidio iako je očito bio bolestan”, napisao je Vance na platformi X. U nedjelju se s papom u pratnji obitelji kratko susreo i hrvatski premijer Andrej Plenković. „Bio je to kratak, ali duboko dirljiv trenutak – susret ispunjen blagošću, osmijehom i blagoslovom koji će ostati trajno urezani u sjećanju cijele moje obitelji kao dragocjeni dar u času oproštaja”, priopćio je Plenković u ponedjeljak. Za nekoga tko se oporavljao nakon duge bolesti, Franjo je previše radio, piše Reuters.
Kardinal Michael Czerny, visoki dužnosnik Vatikana blizak Franji, rekao je: "Apsolutni odmor nije iscjeljenje". "Balansirao je oporavak s dužnostima rimskog biskupa", dodao je i naglasio da je papa bio predan svom vodstvu katolika.
Citirajući upute koje je Franjo često davao biskupima kako bi ostali bliski svojim vjernicima, Czerny je rekao: "Umro je s mirisom stada na sebi". Vatikan još nije iznio detalje o uzroku papine smrti. Tijekom boravka u bolnici imao je nekoliko kriza pri disanju za koje su doktori kasnije rekli da su ga skoro ubile. Kardinal Kevin Farrell, objavljujući smrt u ponedjeljak za vatikansku televiziju, rekao je samo da je papa umro u 7:35. Od napuštanja bolnice Franjo je dobivao njegu medicinske sestre 24 sata, priopćio je Vatikan ranije. Preko noći je dobivao kisik, a ponekad i tijekom dana ako je to bilo potrebno.
U bolnici je neinvazivnim putem dobivao kisik preko maske. U svom posljednjem javnom nastupu u nedjelju Franjo je rekao samo par riječi pred oko 35 tisuća ljudi okupljenih na središnjem vatikanskom trgu.
U tradicionalnoj uskršnjoj poruci koju je pročitao njegov pomoćnik, papa je ponovio svoj redoviti poziv na primirje u Gazi i upozorio na teško humanitarno stanje u toj palestinskoj enklavi. Papa je pozvao i palestinski militantni pokret Hamas da oslobodi preostale izraelske taoce te je upozorio na „zabrinjavajuć” trend antisemitizma u svijetu. Otac Gabriel Romanelli iz župe u Gazi koju je papa redovito zvao tijekom izraelske ofenzive, za Vatican News je rekao: "Papa nas je posljednji put zvao u subotu navečer, malo prije početka Uskrsnog bdjenja, dok smo molili krunicu. Rekao nam je da moli za nas, blagoslovio nas je i zahvalio nam je za naše molitve u njegovu korist."
Papa je bio pokretač njegovog užurbanog rasporeda do samog kraja. Iza kulisa postojala je borba volja puna poštovanja između pape Franje i njegovog tima liječnika koji su ga požurivali da se ne vraća svojim papinskim angažmanima prerano nakon što je napustio rimsku bolnicu Gemelli gdje je proveo pet tjedana liječeći se od dvostruke upale pluća. Liječnici su propisali dva mjeseca mirovanja - papa je učinio sve samo ne to. Kada je Papa napustio bolnicu 23. ožujka postalo je jasno da se papinstvo promijenilo - morat će biti manje dinamično, a više proročansko. Drugim riječima, papina prepoznatljiva želja da bude među ljudima morala bi se prilagoditi njegovoj potrebi da bude na kisiku. Pozivali su ga da se kloni izlaganja vanjskim elementima i mogućim infekcijama. Očekivalo se da će voditi duhovno, ali uglavnom neće biti viđen niti će održavati mnogo sastanaka, piše Sky News.
Skromnog, ali ustrajno odlučnog karaktera, liječnici su prije samo nekoliko tjedana rekli da "ima mozak 50-godišnjaka" unatoč svom bolesnom tijelu. No, prateći papino kretanje tijekom proteklih tjedana, jasno je slijedio želju svog srca da se vrati na posao - čak se kretao u otvorenom vozilu dan prije smrti među vatikanskim uskršnjim mnoštvom.
