Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Neki povratnici iz kalifata slobodno se šeću Njemačkom

Prema tvrdnji turskih vlasti, trenutačno je 95 njemačkih državljana, pripadnika ISIL-a, u zatvorima u Turskoj, Siriji ili Iraku. Protiv njih 33 se već vode postupci u Njemačkoj, dok za 26 postoji već njemački uhidbeni nalog.
19. studenoga 2019. u 08:00 0 komentara 134 prikaza
Foto: Reuters

Njemačka je u strahu od džihadista Islamske države koje Turska deportira u njihove domicilne zemlje jer neki od njih, umjesto da su odmah završili u zatvoru, slobodno se šeću njemačkim ulicama. Turski je predsjednik Erdoğan, ucjenjujući europske zemlje, počeo vraćati džihadiste i njihove obitelji iz turskih zatvora.

Prizivni sud u Berlinu presudio je da njemačka vlada mora primiti natrag svoje državljane koji su se borili na stranim ratištima, a među njima u Njemačku je iz Turske deportirana i sedmeročlana obitelj koja nije pritvorena. Iako za njemački bračni par s petero djece koji je protjeran Turska tvrdi da su islamistički teroristi, Berlin za to nema dokaza i zato su pušteni na slobodu, objavio je Der Spiegel pozivajući se na sigurnosne službe.

Ljudska prava iznad svega

Obitelj iz Hildesheima u središnjoj Njemačkoj prije nešto manje od godinu dana doputovala je u Tursku. Vlasti u Ankari smatraju roditelje i njihovo dvoje odrasle djece pristašama ISIL-a, a tu je i troje maloljetne djece. Svi su oni njemački državljani.

Njemačke sigurnosne službe smatraju da ova obitelj pripada “salafističkom spektru”, dakle da prakticiraju ultrakonzervativni islam. Jesu li oni podupirali terorističku organizaciju Islamsku državu, pokrajinska kriminalistička služba LKA ne može sa sigurnošću reći. Je li ta obitelj iz Turske putovala u Siriju, nije poznato. Međutim, zapadne sigurnosne službe imaju podatke da su dvije žene bile u sirijskom zatvorskom logoru za pristaše ISIL-a. Jedna od njih, 26-godišnja Heida R., rekla je da je 2014. godine otišla u Siriju s borcem ISIL-a iz Njemačke. Njezin suprug Kareem kasnije je ubijen u borbi.

Ni protiv Nasima A. nije izdan za nalog za uhićenje jer, prema riječima glavnog državnog odvjetnika, ne postoji dovoljno dokaza. Naime, uhidbeni nalog izdaje se samo ako glavno državno odvjetništvo može obrazložiti osnovanu sumnju da je netko počinio kazneno djelo ili ako postoji opasnost od bijega te se takvu osobu može privesti izravno u zračnoj luci ili na bilo kojem graničnom prijelazu.

Povratnici džihadisti u Njemačkoj mogli bi proći nekažnjeno jer Njemačka nema nikakve kontakte sa sirijskim vlastima koje bi mogle pomoći u razjašnjavanju činjenica i dokazati njihovu vezu s terorističkim organizacijama. Njemački sudovi traže svjedoke, dokazne materijale i žrtve zločina. Situacija je složena zbog njemačkih zakona o podizanju optužnica i uhićenja, kao i u svakoj razvijenoj demokraciji.

Program deradikalizacije

Prema tvrdnji turskih vlasti, trenutačno je 95 njemačkih državljana, pripadnika ISIL-a, u zatvorima u Turskoj, Siriji ili Iraku. Protiv njih 33 se već vode postupci u Njemačkoj, dok za 26 postoji već njemački uhidbeni nalog. Prema informacijama njemačke obavještajne službe, 960 njemačkih državljana otišlo je u ratna područja u Siriji i Iraku gdje su ratovali na strani kalifata Islamske države, a trećina ih se već vratila, dok je prema procjenama službe njih 150 poginulo.

Zanimljivo je da su njemački mediji ovih dana objavili kako su njemačke sigurnosne službe spriječile teroristički napad upravo u Hildesheimu, gradu u koji su vraćeni islamisti iz Sirije koji nisu privedeni. Tri ćelije džihadista planirale su pokolj na glazbenom festivalu “M’era Luna”, identičan onome u pariškom klubu Bataclan u studenom 2015.

U međuvremenu savezna vlada i savezne države pripremaju se za povratak džihadista. U Bavarskoj, Berlinu, Hessenu, Hamburgu, Donjoj Saksoniji i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji moraju se uspostaviti “koordinatori za povratak” koji će se brinuti za pripadnike ISIL-a i njihove obitelji. Oni bi trebali djelovati kao medijatori između sigurnosnih i drugih tijela, poput ureda za mlade i savjetodavnih službi, kako bi se pokrenuo proces deradikalizacije. Posao koordinatora također bi trebao uključivati razgovor s vrtićima i školama i njihovu pripremu za prihvat djece iz bivšeg kalifata.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.