NATO aktivno razmatra nova pravila koja bi mogla pojednostaviti obaranje ruskih borbenih zrakoplova. Razgovori su usmjereni na uspostavu jedinstvenog skupa smjernica za postupanje s neprijateljskim letjelicama. Čelnici se zalažu da ruski zrakoplovi opremljeni raketama za napad na zemlju, koji se nađu iznad savezničkog zračnog prostora, postanu legitimne mete. Ključni faktori za procjenu prijetnje bili bi "naoružanje i putanja" bilo kojeg zrakoplova, potvrdio je izvor upoznat s raspravama. Ministri obrane trebali bi raspravljati o ovim planovima na sastanku NATO-a, u kontekstu sve većih prijetnji od ruskih zrakoplova i dronova u Europi. Iako su čelnici NATO-a, uključujući Donalda Trumpa, podržali obaranje ruskih zrakoplova koji krše zračni prostor Saveza, neke države članice strahuju da bi takav snažniji stav mogao eskalirati sukob s nuklearnim rivalom. Američki general Alexus Grynkewich, vrhovni zapovjednik NATO snaga u Europi, privatno je pozvao na stvaranje "jedinstvenog sustava zračne i raketne obrane" kako bi se pojednostavio odgovor na buduće provokacije Moskve. Trenutno, mnoge države članice djeluju pod okriljem NATO-a s različitim pravilima angažmana, javlja Telegraph. Naime neke zahtijevaju vizualnu potvrdu prijetnje, dok druge mogu djelovati na temelju radarskih podataka. To je potaknulo interne rasprave o uvjetima za obaranje ruskog zrakoplova iznad savezničkog teritorija. Prošlog mjeseca, Savez je održao dva hitna sastanka nakon ruskih provokacija u Estoniji i Poljskoj. Kada su tri ruska MiG borbena zrakoplova prešla estonski zračni prostor, talijanski F-35 presretači su ih otpratili do međunarodne granice. General Grynkewich tada je procijenio da ti mlažnjaci, opremljeni raketama zrak-zrak, nisu predstavljali prijetnju koja bi zahtijevala oružani odgovor. Međutim, scenariji unutar NATO-a sugeriraju da bi odluka o napadu bila moguća da su nosili rakete zrak-zemlja ili imali agresivniju putanju leta.
Dodatni izazov za generala Grynkewicha je objedinjavanje triju odvojenih misija protuzračne obrane na istočnom krilu Saveza. Deseci saveznika sudjeluju u svakoj od ovih misija s različitim nacionalnim pravilima angažmana. Unatoč ključnim ulogama u misijama, Njemačka, Španjolska i Italija smatraju se opreznijima u raspravi. Visoki diplomat NATO-a izjavio je da "pokušaj stvaranja ujedinjenijeg, jedinstvenog i integriranog sustava protuzračne i raketne obrane ima smisla, a da bi to učinio, mora se riješiti što više nacionalnih ograničenja", dodajući da "svi moramo oštro i kritički proučiti imaju li ta ograničenja još uvijek smisla." Express također izvještava da vojni čelnici razrađuju radikalne propise za obaranje ruskih ratnih zrakoplova. Pregovori iza zatvorenih vrata usredotočeni su na izradu jedinstvenih protokola za suočavanje s neprijateljskim zrakoplovima, pri čemu visoki dužnosnici zagovaraju da ruski borbeni zrakoplovi s oružjem za kopnene napade koji lete kroz saveznički teritorij postanu legitimne mete.
Kontroverzni nacrt suočava se s kritikama ministara obrane koji se okupljaju na ključnim pregovorima NATO-a u srijedu, dok se kontinent suočava s rastućim opasnostima od letjelica Kremlja. U Bruxellesu će se u srijedu raspravljati o spajanju triju operacija. Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, izjavio je da će rasprave "dodatno ojačati našu sposobnost odvraćanja i obrane, uključujući i u svjetlu nedavnih incidenata."
Tallinn, uz podršku drugih baltičkih prijestolnica, zahtijeva da se postojeće operacije zračnog nadzora podignu na razinu sveobuhvatnih misija protuzračne obrane. Međutim, prijestolnice koje izbjegavaju rizik upozorile su da bi se takav okvir mogao aktivirati isključivo tijekom ratnih uvjeta, jer zahtijeva zatvaranje zračnog prostora za komercijalno zrakoplovstvo i uništavanje svakog ruskog mlažnjaka koji prijeđe granice. Raimond Kaljulaid, predsjednik estonske delegacije u parlamentarnoj skupštini NATO-a, kritizirao je stav da se sila koristi samo u slučaju izravne vojne prijetnje, nazivajući ga "slabim" jer implicira da kršenja zračnog prostora pod određenim uvjetima neće imati posljedica. Umjesto toga, Kaljulaid smatra da javni stav treba biti da Savez ima pravo odgovoriti na način koji smatra prikladnim, te da Rusija treba znati da bi sljedeći put reakcija mogla biti drugačija.
Otvori KEKS Pay
