Suočene s prijetnjom ukrajinskih dronova, moskovske zračne luke sve češće obustavljaju promet. Postavlja se pitanje hoće li Rusija dugoročno moći održavati redoviti zračni promet.
Mjesecima se zbog napada ukrajinskih dronova bilježe sve češći operativni poremećaji u moskovskim zračnim lukama. Kako je izvijestio neovisni ruski istraživački medij u egzilu Agentstvo, zračne luke Domodedovo, Šeremetjevo, Žukovski i Vnukovo tijekom listopada gotovo su svakodnevno morale obustavljati promet. Pojedinih dana bile su zatvorene i do devet sati, piše Deutsche Welle.
Početkom rujna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je namjeru zatvaranja ruskog zračnog prostora.
„Danas želimo upozoriti sve zrakoplovne kompanije koje koriste ruski zračni prostor, sve osiguravatelje i sve koji nastavljaju koristiti glavne ruske zračne luke: ruski zračni prostorpostaje potpuno nesiguran“, poručio je Zelenski.
Sljedećeg dana Kijev je o tome obavijestio Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva (ICAO). Ukrajinski zračni prostor inače je zatvoren od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Može li Ukrajina paralizirati moskovske zračne luke?
Takozvani plan „Tepih“, poseban protokol ruskih zrakoplovnih vlasti Rosavijacije za hitne sigurnosne situacije, predviđa trenutačno zatvaranje zračnog prostora iznad određene regije ili zračne luke. Nakon njegove aktivacije uvode se stroga ograničenja za sav zračni promet.
Plan se aktivira kada letjelica neovlašteno uđe u ruski zračni prostor, kada se upotrijebi oružje ili kada se u zraku pojave neidentificirani objekti.
„Ako postoji vojna prijetnja, određeni dio zračnog prostora se zatvara i aktivira se plan ‘Tepih’. U osnovi, svaki dron predstavlja vojnu prijetnju“, rekao je za DW zrakoplovni stručnjak Oleksandr Laneckij.
On podsjeća na to da su jemenski pobunjenici hutisti uspjeli ozbiljno poremetiti funkcioniranje Saudijske Arabije.
„Mislim da su ukrajinske vojne sposobnosti daleko veće od onih kojima raspolažu hutisti“, kaže Laneckij.
Prema njegovu mišljenju, u slučaju daljnje eskalacije rata Ukrajina bi mogla ne samo masovno ometati nego i potpuno paralizirati moskovsko zračno prometno čvorište.
Sličan stav zastupa i neovisni vojni analitičar Jan Matvejev. Iako se Zelenskijeva najava o potpunom zatvaranju ruskih zračnih luka još nije ostvarila, ukrajinske oružane snage, smatra on, i dalje slijede tu strategiju.
„Za zatvaranje zračnog prostora i aktiviranje plana ‘Tepih’ dovoljni su relativnojednostavni dronovikoji ne moraju nositi bojevu glavu niti imati velik domet“, kaže Matvejev.
Ukrajinska industrija dnevno proizvodi desetke, pa i stotine borbeno sposobnih dronova dugog dometa. Stoga, smatra on, Kijev vjerojatno raspolaže resursima potrebnima za ozbiljno ometanje rada ruskih zračnih luka.
Novinar Simon Shuster iz američkog časopisa The Atlantic napisao je 15. listopada, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, da je ukrajinska operacija usmjerena na onesposobljavanje ruskog zračnog prostora „tek na početku“.
Može li Rusija ukloniti prijetnju?
Vojni analitičar Matvejev ističe da ruska protuzračna obrana nije potpuno učinkovita protiv ukrajinskih dronova koji prodiru u područje glavnog grada.
„Kad bi ih mogli sve oboriti, već bi to učinili“, kaže on.
Prema njegovim riječima, da ruske oružane snage imaju dodatne raspoložive resurse za jačanje protuzračne obrane, oni bi već bili raspoređeni.
Zrakoplovni stručnjak Laneckij ne isključuje mogućnost da Rusija snizi prag za aktiviranje plana „Tepih“. No upozorava da bi takva odluka donijela dodatne rizike.
Prema njegovu mišljenju, time bi se povećala mogućnost ponavljanja nesreće poput one koja je zadesila zrakoplov azerbajdžanske kompanije AZAL. Taj je zrakoplov, kako se vjeruje, slučajno pogođen ruskom raketom zemlja-zrak raspoređenom za obranu od dronova u prosincu 2024. godine.
Koji su rizici za civilno zrakoplovstvo?
Matvejev upozorava i na opasnost da protuzračna obrana zamijeni civilni zrakoplov za vojni cilj. Prema njegovim riječima, od rušenja zrakoplova AZAL krajem 2024. godine u ruskom sustavu protuzračne obrane zapravo se nije mnogo promijenilo.
Prilikom napada na dron koji leti na maloj visini cilj se obično vizualno identificira te gađa strojnicom. U takvoj situaciji opasnost za putničke zrakoplove vrlo je mala, osim ako se slučajno ne nalaze u neposrednoj blizini.
No uporaba protuzračnih raketa, ističe ovaj stručnjak, znatno povećava rizik za civilno zrakoplovstvo. Zbog mogućih tehničkih grešaka, koje su gotovo neizbježne u masovnoj proizvodnji, raketa bi mogla skrenuti prema obližnjem civilnom zrakoplovu.
Matvejev podsjeća da se mjere poput plana „Tepih“ primjenjuju diljem svijeta upravo zato što protuzračna obrana tijekom borbenih djelovanja ne može jamčiti sigurnost civilnih letjelica.
Osim toga, dodaje on, dronovi namijenjeni ometanju zračnog prometa ne moraju nužno nositi eksploziv. Već i sam sudar s takvim dronom mogao bi izazvati ozbiljne posljedice.
„Dron koji iz Ukrajine dolijeće do Moskve mora biti prilično velik i težiti više desetaka kilograma“, objašnjava Matvejev.
Ukrajinske su snage još u ljeto 2023. napale zračnu luku u ruskom Pskovu, gdje su bili smješteni i vojni i civilni zrakoplovi. Sredinom listopada ove godine ostaci jednog drona pali su na područje zračne luke Soči na Crnom moru.
S druge strane, ruske snage također napadaju ukrajinske zračne luke. Zelenski je početkom rujna potvrdio napade na zračne luke Kijev i Borispil u blizini ukrajinskog glavnog grada.
Što je sa stranim zrakoplovnim kompanijama?
Hoće li strane zrakoplovne kompanije obustaviti letove prema Rusiji ovisi o trima čimbenicima, kaže Laneckij: stvarnoj vojnoj prijetnji, razini potražnje i troškovima osiguranja.
Upravo bi osiguranje moglo postati najveći problem. Prema njegovim riječima, osiguravatelji bi mogli procijeniti da su rizici toliko visoki da značajno povećaju premije za letove prema Rusiji.
To bi dovelo do naglog rasta cijena zrakoplovnih karata. Konkurencija na ruskom tržištu ionako je oslabila jer brojne strane zrakoplovne kompanije više ne posluju u Rusiji. Zbog toga je porasla potražnja za letovima koje nude preostali strani prijevoznici.
„Hoće li ostati ili otići ovisi o cijeni koju će morati platiti za preuzimanje stvarnog rizika“, zaključuje Laneckij.
Otvori KEKS Pay
