Visoki dužnosnici iz 195 zemalja prihvatili su u subotu na UN-ovoj konferenciji o klimi nacrt globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena kao temeljnog dokumenta za ministre zaštite okoliša koji će sljedeći tjedan pokušati razriješiti stotine spornih točaka, javljaju agencije.
- Ovaj tekst odražava volju svih za postizanjem sporazuma. Nismo na kraju puta, glavna politička pitanja tek treba razriješiti i za to će nam trebati sva naša energija, pamet, sposobnost da vidimo daleko naprijed i volja za kompromisom - kazala je francuska izaslanica za pitanje klime Laurence Tubiana.
Dokument prihvaćen nakon tjedan dana rasprava između pregovarača broji 48 stranica i obiluje višestrukim opcijama kojima će se pozabaviti ministri do sljedećeg petka kako bi dogovorili konačni, globalno obvezujući sporazum. U usvojenom nacrtu sporazuma iznesene su brojne opcije, od dugoročnih ciljeva za usporavanje klimatskih promjena uzrokovanih plinovima s učinkom staklenika do veće financijske potpore za zemlje u razvoju. Mnoge zemlje smatraju da taj tekst, rezultat četverogodišnjih napora otkako je proces počeo 2011. u Durbanu, ima previše nerazriješenih pitanja.
- Ali, kao što je rekao Nelson Mandela, sve se čini nemoguće dok se ne ostvari - komentirao je Nozipho Mxakato-Diseko, južnoafrički predstavnik koji predsjeda skupinom zemalja u razvoju G77+Kina.
Globalni čelnici na skupu u Parizu pokušavaju dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova koji su glavni krivci za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je uoči summita svjetske vođe da što prije donesu i počnu provoditi akcije za obuzdavanje globalnog zatopljenja na razinu manju od 2 stupnja Celzijevih u odnosu na temperaturu u predindustrijskom razdoblju, što je limit za koji stručnjaci kažu da može spriječiti najgore posljedice.
- Pariz mora biti odlučujuća prekretnica - kazao je tada Ban Ki-moon.
Znanstvenici opetovano upozoravaju da se već s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzijev posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, razorni cikloni i tornada te nestanak koraljnih grebena. No +2 stupnja Celzijeva posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje, tvrde znanstvenici i upozoravaju da je za brojne otočne države to pitanje opstanka.
Posljednji pokušaj da se postigne globalni sporazum, u danskoj prijestolnici 2009. godine, okončan je u rasulu i kaosu, kada su aktivisti razočarano ustvrdili da je propuštena velika prilika da Kopenhagen ostane u sjećanju kao "Hopenhagen".
