Liječnici iz kineskog Sveučilišnog kliničkog centra u Guangzhouu po prvi su put uspješno presadili pluća genetski modificirane svinje u čovjeka – preciznije, u tijelo 39-godišnjeg muškarca koji je bio proglašen moždano mrtvim nakon moždanog udara. Organ je u tijelu funkcionirao devet dana, bez trenutačnog odbacivanja, no kasnije su se pojavile komplikacije, a eksperiment je okončan na zahtjev obitelji. Detalji ovog pionirskog zahvata objavljeni su u časopisu Nature Medicine.
Pacijent je primio niz imunosupresivnih lijekova kako bi se smanjio rizik od odbacivanja, a samo pluće bilo je posebno uzgojeno – s čak šest genetskih izmjena. Donorska svinja bila je držana u posebno steriliziranom prostoru, bez ikakvog kontakta s vanjskim svijetom, piše CNN.
Isprva je sve izgledalo obećavajuće – znakovi trenutačnog odbacivanja nisu se pojavili. No već nakon 24 sata došlo je do zastoja: tijelo je počelo oticati, što se povezuje s mogućim poremećajem cirkulacije. Pluća, osim što omogućuju disanje, imaju ključnu ulogu u protoku krvi. Premda su liječnici zamijetili djelomičan oporavak, organizam je svejedno krenuo u odbacivanje stranog organa.
Ovaj eksperiment dolazi u vrijeme kada je potreba za transplantacijama diljem svijeta – osobito u SAD-u – sve veća. Tamo je prošle godine više od 100.000 ljudi čekalo organ, dok je izvedeno nešto manje od 50.000 zahvata. Svakoga dana umre u prosjeku 13 pacijenata čekajući transplantaciju.
Dosad su se uspješno koristili svinjski srčani zalisci, a posljednjih godina u eksperimentalnim uvjetima presađuju se i svinjski bubrezi i srca, uz određeni napredak. Pluća su, međutim, posebna priča.
Zašto su pluća posebna?
Stručnjaci naglašavaju da su pluća među najsloženijim organima za presađivanje. Uz respiratornu funkciju, sudjeluju u filtraciji krvi, imunološkoj obrani, termoregulaciji, pa čak i hormonalnim procesima. Osim toga, izložena su vanjskim utjecajima poput bakterija i virusa, što dodatno otežava transplantaciju – osobito kad dolazi od druge vrste.
Dr. Ankit Bharat sa Sveučilišta Northwestern i dr. Adam Griesemer iz NYU Langone Medical Centra nisu sudjelovali u kineskom istraživanju, ali su ga pažljivo analizirali. Bharat ističe da snimke pluća pokazuju ozbiljna oštećenja te sumnja da je izostalo tzv. hiperakutno odbacivanje. Griesemer pak dodaje da slični ishodi već viđeni u pokusima na životinjama nisu iznenađujući.
Iako se transplantacija svinjskog pluća zasad čini dalekim ciljem, znanstvenici istražuju i druge modele – primjerice, korištenje svinjskog organa kao „strukture“ na koju bi se pomoću ljudskih matičnih stanica postavile ljudske stanice. Time bi se zapravo izbjegla klasična xenotransplantacija, jer bi stanice bile ljudske.
Napredak u kloniranju, genskom inženjeringu i kontroli infekcija otvara vrata mogućnostima koje su donedavno bile čista znanstvena fantastika. No kad su u pitanju pluća – najosjetljiviji i najsloženiji organ za transplantaciju – stručnjaci ostaju oprezni.
Otvori KEKS Pay
