Istraživanja pokazala

Grenland i Antarktika izgubili 12,5 bilijuna tona leda. More poraslo 3,2 cm

antarktika
AFP
18.09.2026.
u 08:23
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Istraživači su utvrdili da je otprilike 84 posto gubitka leda posljedica pojačanog otpuštanja leda u oceane. Preostalih 16 posto odnosi se na procese na površini leda

Grenland i Antarktika od 1979. godine izgubili su 12,5 bilijuna tona leda, čime se globalna razina mora podigla za otprilike 3,2 centimetra. Novo opsežno istraživanje pokazuje da se topljenje ubrzalo posljednjih desetljeća, osobito od 1990-ih. Glavni uzrok su topliji oceani, zbog kojih ledenjaci brže otpuštaju led u more, piše Euronews.

Istraživanje objedinjuje satelitska mjerenja koja se provode više od četrdeset godina. Podaci za Antarktiku prikupljaju se od 1979., a za Grenland od 1972. godine. Analiza podataka pokazuje da su ledeni pokrivači bili relativno stabilni tijekom sedamdesetih, osamdesetih i ranih devedesetih. Nakon toga gubitak leda se pojačao, a najizraženije ubrzanje zabilježeno je nakon 2010. godine pa do 2020. godine. 

"Postoji jasan trend gubitka mase ledenih pokrivača koji se povećava iz desetljeća u desetljeće", rekla je Inès Otosaka, stručnjakinja za led sa Sveučilišta Northumbria. Dodala je da su te promjene izravno povezane s rastom temperatura zraka i oceana.

Topliji oceani ključni uzrok

Istraživači su utvrdili da je otprilike 84 posto gubitka leda posljedica pojačanog otpuštanja leda u oceane. Preostalih 16 posto odnosi se na procese na površini leda. Toplija morska voda otapa led s donje strane i na rubovima ledenjaka, što ubrzava njihovo kretanje prema oceanu. Otosaka navodi da se na Grenlandu ledenjak Jakobshavn povlači brzinom i do 50 metara dnevno.

Otapanje leda od 1979. godine doprinijelo je porastu globalne razine mora za oko 3,2 centimetra. Znanstvenici ističu da i mali porast može imati ozbiljne posljedice za obalna područja. Prema procjenama, svaki centimetar porasta razine mora mogao bi izložiti dodatnih dva do tri milijuna ljudi godišnjim obalnim poplavama. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Scientific Data.

Gubitak leda jest usporio između 2020. i 2023. godine, no istraživači ističu da je riječ o rezultatu kratkoročnih vremenskih prilika, a ne o promjeni dugoročnog trenda. Upozoravaju i da ledeni pokrivači na klimatske promjene reagiraju s odmakom od više desetljeća, što znači da bi se otapanje moglo nastaviti čak i ako se globalno zagrijavanje stavi pod kontrolu.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata