Nakon sinoćnje rasprave, Europski parlament danas je na plenarnoj sjednici u Bruxellesu izglasao pozitivno mišljenje o ulasku Hrvatske u schengensku bezgraničnu zonu 1. siječnja 2023.: 534 zastupnika glasalo je za, 53 protiv, a 25 bilo je suzdržano.
To još nije konačna odluka. Nju donosi Vijeće Europske unije, odnosno države članice koje odlučuju jednoglasno, a rasprava o donošenju finalne odluke sada počinje u Vijeću, na sastancima iza zatvorenih vrata.
Očekuje se da će ta odluka biti pripremljena za sastanak Vijeća ministara unutarnjih poslova, koji se održava 9. prosinca.
Potporu Europskog parlamenta komentirao je na današnjoj sjednici Vlade i premijer Andrej Plenković.
- Čestitam Božinoviću koji je proteklih godina vodio ove aktivnosti zajedno s potporom ministra Malenice i Grlića Radmana. Potpora EU parlamenta je tu, sada smo u završnoj fazi konačnog usvajanja na razini Vijeća EU, a to je ciljano Vijeće koje je na kalendaru 9. prosinca - osvrnuo se. S tim će Hrvatska zaokružiti dva cilja dublje integracije, komentirao je.
- To su toliko veliki kapitalni državni ciljevi da ćemo u godinama koje su pred nama imati prigode govoriti o plodovima međunarodnog pozicioniranja Hrvatske - objasnio je premijer Plenković.
U sinoćnjoj raspravi kao klučni argument oko kojeg se stvorila široka podrška najvažnijih političkih grupacija u EP-u pokazala se ne samo potvrda spremnosti Hrvatske za članstvo u Schengenu od strane Europske komisije i Vijeća EU, nego i činjenica da je Hrvatska prva država članica EU koja je uspostavila mehanizam neovisnog nadzora poštivanja temeljniih prava na vanjskoj granici. I oni, koji su ranije bili kritični prema Hrvatskoj zbog izvješća nevladinih organizacija o nezakonitom postupanju prema migrantima kroz policijske mjere odvraćanja poznatije i pod nazivom “pushback”, sada su većinom prihvatili da s neovisnim nadzorom takvi navodi ne trebaju biti prepreka za ulazak Hrvatske u Schengen.
Mehanizam neovisnog nadzora s vremenom bi trebao postati zakonska obveza koju će provoditi sve države članice s vanjskom granicom, a hrvatska Vlada odlučila je da će se takav neovisni nadzor u Hrvatskoj produžiti i nakon ulaska u Schengen na još 18 mjeseci, i kasnije automatski, sve dok zakonska obveza za sve države članice ne stupi na snagu. To je također ocijenjeno kao pozitivna gesta koja ne bi trebala nikoga ostaviti u dvojbi je li Hrvatska spremna za Schengen.
Među europarlamentarcima koji su glasali protiv nalazi se niz nizozemskih i švedskih konzervativaca ili neovisnih, a i jedan Nizozemac iz Europske pučke stranke. Među suzdržanima je nekoliko francuskih zastupnika iz redova Europske pučke stranke. Zastupnici političke skupine (krajnje) Ljevice većinom su bili protiv ili suzdržani, a manjim dijelom za.
