UPALJENI ALARMI

Europa pod novim udarom toplinskog vala: Hrvatsku čekaju paklene vrućine pa preokret

30.06.2026.
u 07:29

Hrvatska je među državama koje su danas pod najvišim stupnjem upozorenja zbog opasnih vremenskih uvjeta. Crveni meteoalarm na snazi je za zagrebačku, karlovačku, osječku, kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju

Snažan toplinski val nastavlja pogađati velik dio Europe nakon što se toplinska kupola sa zapada kontinenta premjestila prema srednjoj, istočnoj i južnoj Europi. Brojne zemlje suočavaju se s ekstremno visokim temperaturama, zbog čega su izdana crvena upozorenja, a građanima se savjetuje izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana. Visoke temperature zabilježene su diljem kontinenta. U Beogradu je izmjereno 38 stupnjeva Celzija, dok je u Bukureštu temperatura dosegnula 37 °C. Slovačka je pritom postavila novi nacionalni rekord od 40,5 °C, nadmašivši dosadašnji rekord iz 2007. godine. I Njemačka bilježi iznimno vruće dane, a preliminarna mjerenja pokazuju kako je u Brandenburgu izmjereno čak 41,7 °C.

Hrvatska je među državama koje su danas pod najvišim stupnjem upozorenja zbog opasnih vremenskih uvjeta. Crveni meteoalarm na snazi je za zagrebačku, karlovačku, osječku, kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju. Očekuje se pretežno sunčano i vrlo vruće vrijeme, uz prolazno povećanje naoblake. Tijekom poslijepodneva moguć je razvoj lokalnih pljuskova i grmljavinskog nevremena, osobito u istočnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru i dijelovima Dalmacije. Uz nevrijeme su mogući jaki udari vjetra. Najviše dnevne temperature kretat će se između 34 i 39 °C, dok će na obali jutarnje vrijednosti ostati vrlo visoke, između 24 i 29 °C.


Meteorolog HRT-a Zoran Mikec najavio je kako će prvi dani srpnja donijeti pad temperatura. Iako se ne očekuje značajnije zahlađenje, vrijednosti će biti primjerenije razdoblju početka ljeta. Istodobno upozorava kako će upravo prijelaz na svježiji zrak donijeti povećanu opasnost od jakih grmljavinskih nevremena. Zbog izrazito zagrijane atmosfere stvoreni su uvjeti za razvoj snažnih oluja, ponajprije u unutrašnjosti zemlje tijekom srijede poslijepodne i navečer, ali lokalno i na Jadranu.

Mikec je upozorio i na neuobičajeno toplo more te visoke temperature rijeka poput Korane, Kupe i Dunava. Takvi uvjeti povećavaju količinu vlage u zraku, što dodatno pogoduje nastanku snažnih olujnih sustava. Prema trenutačnim prognozama, sredinom srpnja postoji mogućnost novog toplinskog vala.


Crvena upozorenja izdana su i u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te većem dijelu Balkana. Mađarske vlasti građanima su na raspolaganje stavile više od dvije tisuće klimatiziranih prostora za rashlađivanje, dok je premijer pozvao stanovnike na oprez i međusobnu solidarnost tijekom najtežih dana toplinskog vala. Kako bi očuvala stabilnost elektroenergetskog sustava, Mađarska je privremeno ublažila ograničenja za rad nuklearne elektrane Paks vezana uz temperaturu rashladne vode.

Ekstremne temperature već su imale tragične posljedice. U Poljskoj su tijekom biciklističkog maratona preminula dvojica sudionika, za koje se sumnja da su stradali zbog posljedica vrućine. Na Cipru su u parkiranom automobilu pronađena mrtva dvojica dječaka iz Bugarske, dok je u Njemačkoj najmanje 13 osoba izgubilo život u nesrećama tijekom kupanja. Podaci iz zapadne Europe također pokazuju ozbiljne posljedice toplinskog vala. Francuske vlasti procjenjuju da je ekstremna vrućina pridonijela više od tisuću dodatnih smrtnih slučajeva, dok je u Španjolskoj zabilježeno više od 800 takvih slučajeva.

Znanstvenici upozoravaju kako su ovako intenzivni i dugotrajni toplinski valovi sve češći zbog klimatskih promjena uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova. Osim rekordnih temperatura, Europa se suočava i s izraženim vremenskim ekstremima. Na sjeveru Italije obilne oborine izazvale su bujične poplave i odrone, a u pojedinim područjima u samo sat vremena palo je oko 50 milimetara kiše. Stručnjaci upozoravaju da su gradovi srednje i istočne Europe posebno ranjivi jer mnoge stambene zgrade, građene tijekom prošlog stoljeća, nisu prilagođene visokim ljetnim temperaturama. Dodatni problem predstavlja i relativno mala zastupljenost klimatizacijskih uređaja u odnosu na zapad Europe. Visoke temperature stvaraju dodatni pritisak na ukrajinski elektroenergetski sustav, koji je već teško oštećen tijekom rata. Zbog povećane potrošnje električne energije u nekoliko regija uvedena su privremena ograničenja opskrbe. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata