Europska služba za vanjske poslove (EEAS) dobija zadatak da uspostavi kontakt s talibanima, doznajemo od upućenih izvora uoči izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova koje je slovensko predsjedništvo Vijećem Europske unije sazvalo za utorak. Tema tog sastanka je dogovor o tome što EU može učiniti da pomogne afganistanskim izbjeglicama, pomogne spriječiti humanitarnu katastrofu, ali i da izbjegne nekontrolirani priljev afganistanskih izbjeglica prema Europi.
Pregovori s talibanima
Upravo s tim ciljem, zaustavljanja i kontrole izbjegličkog vala, pojavljuje se taj zadatak, upućen EEAS-u, da se uspostavi kontakt i radni odnos s talibanskim vlastima u Afganistanu. S ciljem da “Afganistanci ostanu tamo”, kaže jedan naš izvor.
– Bitno je da događaji ne upravljaju nama, kao 2015. godine. Sada smo u fazi da se potrudimo da se implementira ono što je naš interes – dodaje taj izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Objašnjava da je interes Unije manje-više takav da se pomogne da Afganistanci ostanu ili u svojoj zemlji (ako postoji sigurnost i stabilnost za koju još nije sigurno da ih talibanska vlast može zajamčiti) ili da se pomogne zemljama u blizini Afganistana, ili zemljama na putu od Afganistana do vanjske granice Europske unije.
– Mislim da smo na vrijeme zauzeli političku poziciju, a ako se razvoj događaja i bude pogoršavao, bitno je da je ta politička pozicija puno prije uočena nego prije šest godina, kad se dogodio masovni priljev izbjeglica iz Sirije – dodaje naš sugovornik, upućen u razgovore u Bruxellesu uoči sastanka Vijeća za unutarnje poslove sljedećeg tjedna.
Ta pozicija je da će EU štititi vanjske granice i da neće dopustiti nekontrolirani, masovan priljev izbjeglica iz Afganistana u onom obliku u kojem se takav priljev pojavio 2015., kad je Turska otvorila granice prema EU za izbjeglice iz Sirije i druge migrante.
Nakon šokantno brzog pada Afganistana u ruke talibana, u Vijeću EU najprije je sazvan hitan sastanak ministara vanjskih poslova, ali, premda su neki mediji najavljivali da će se ondje odlučivati o prihvatu afganistanskih izbjeglica u EU, šefovi diplomacija nisu mjerodavni odlučivati o takvim stvarima koje se tiču politike azila. Za to su nadležni ministri unutarnjih poslova i Vijeće EU u sasvim drugom formatu.
To Vijeće za unutarnje poslove također je imalo jedan sastanak koji se dogodio nakon pada Kabula, ali Slovenci su kao predsjedatelji taj sastanak posvetili migrantskoj krizi koju pokušava isprovocirati Bjelorusija. Namjerno su ostavili osjetljivu temu Afganistana za neki drugi sastanak. Taj su sastanak sada sazvali za utorak. Raspoloženje uoči tog sastanka čvrsto na tragu toga da EU neće signalizirati da su njezine granice otvorene za masovan priljev afganistanskih izbjeglica. Pomoći će financijski UNHCR-u i drugim humanitarnim organizacijama, pomoći će vladama zemalja u afganistanskom susjedstvu, sve to kako bi pomogla da se izbjeglice zadrže i ne propuštaju prema Europi.
Prebacivanje loptice
Ministri vanjskih poslova na svom su sastanku prepustili lopticu (tj. konkretne odluke na tu temu) ministrima unutarnjih poslova, no čini se da će sada ministri unutarnjih pokušati vratiti lopticu šefovima diplomacije. Jer, zaduženje EEAS-u, kao europskom “ministarstvu” vanjskih poslova, da pojača angažman s talibanskim diplomatima na tragu je ideje da bi diplomati trebali raditi na tome da se izbjeglice uopće ni ne pojave u masovnom broju na europskim granicama.
Nije sigurno da će Europska unija uspjeti s takvim pristupom, no to je plan na kojem se radi u Bruxellesu.
