Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Detalji sastanka Vijeća NATO-a i Rusije: Užarene tonove smirila je Hrvatska, doznajemo kako

Od naših izvora neslužbeno smo doznali da je sastanak NATO saveznika s Rusima u tom trenutku, upravo na temi raspada Jugoslavije, postao i emotivniji, poprimio snažniji ton
12. siječnja 2022. u 20:12 0 komentara 502 prikaza
Foto: POOL/REUTERS

Sastanak zajedničkog Vijeća NATO-a i Rusije, održan u srijedu u Bruxellesu kao nastavak serije pregovora s Rusima na kojima Amerika i zapadni saveznici pokušavaju otvoriti dijalog koji bi uklonio opasnost od nove invazije ruske vojske na Ukrajinu, u jednom se trenutku pretvorio u raspravu o - raspadu Jugoslavije. 

Kako neslužbeno doznajemo, Rusi su otvorili to pitanje tvrdnjom da je NATO sa svojim bombarderima rasturio Jugoslaviju, što je po Rusima samo jedan u nizu dokaza da je vojni savez bio agresivan u svome širenju na nekadašnje socijalističke države, no prvi im je na to replicirao upravo predstavnik Hrvatske, veleposlanik Mario Nobilo. On je, inače, u vrijeme raspada Jugoslavije bio savjetnik za vanjsku politiku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kasnije i veleposlanik RH pri UN-u, pa zna što priča jer govori iz iskustva.

Sastanak se, naravno, odvijao iza dobro zatvorenih vrata, detalje doznajemo samo neslužbeno od svojih izvora, ali javno je o tom dijelu razgovora s Rusima, koji se tiče raspada Jugoslavije, progovorio i glavni tajnik Jens Stoltenberg. Novinari su ga, naime, na press konferenciji upitali kako odgovara na ruske tvrdnje da je sporna uloga NATO-a u Jugoslaviji i Libiji. I Stoltenberg je potvrdio da su tijekom sastanka Vijeća NATO-Rusija predstavnici Hrvatske, Slovenije i Crne Gore uzeli riječ i govorili što se stvarno događalo tijekom raspada Jugoslavije, i što je suprotno od onoga što Rusi danas pričaju da se događalo.

- Nekoliko saveznica koje su bile dio bivše Jugoslavije reklo je vrlo jasno da se Jugoslavija nije raspala zbog NATO-a, nego zbog unutarnjih razloga, unutarnjih konflikata. NATO je došao kasnije, kako bi spriječio zločine - rekao je Stoltenberg.

- Čitava ta ideja da je NATO kriv za raspad Jugoslavije je pogrešna. Bilo je potrebno zaustaviti zločine, prvo u BiH, a onda također i na Kosovu. Ali u tom trenutku Jugoslavija se već urušila - dodao je glavni tajnik NATO-a. Od naših izvora neslužbeno smo doznali da je sastanak NATO saveznika s Rusima u tom trenutku, upravo na temi raspada Jugoslavije, postao i emotivniji, poprimio snažniji ton. Jer su saveznici, a navodno su Hrvati bili ti koji su promijenili čitav ton, željeli naglasiti poantu da Rusija može biti konstruktivan igrač u međunarodnoj sigurnosnoj politici. Jer da je tijekom raspada Jugoslavije bila konstruktivna i aktivno surađivala sa zapadnim silama. Navodno su, prema našim neslužbenim informacijama, spomenuti i konkretni primjeri toga kako je Moskva pomogla Hrvatskoj u najtežim danima obrane od agresije iz Beograda. To je bio jedan neočekivan aspekt rasprave, potaknuti optužbom Rusa koja je navodno upakirana ironično (u stilu: čestitamo, NATO-ovi bombarderi rasturili su Jugoslaviju, a sad se tu pravite nevini…), ali glavna tema razgovora bila je Ukrajina. Gomilanje ruskih trupa na ruskom teritoriju u blizini granice s Ukrajinom i dalje ostavlja saveznike u snažnom uvjerenju da se Rusija sprema na veliku invaziju, pa NATO želi vidjeti deeskalaciju s ruske strane. A uvjeti koje je NATO-u nedavno postavila Moskva, među kojima su pismena jamstva da više neće biti širenja NATO-a na istok te zahtjev da se NATO snage povuku na linije iz 1997., prije proširenja na srednju i istočnu Europu, u srijedu su tijekom sastanka uvjerljivo odbačeni od strane svih trideset zemalja saveznica. 

- Saveznici su potvrdili NATO-ovu politiku otvorenih vrata. I pravo svake nacije da sama bira svoje sigurnosne aranžmane. Saveznici su jasno dali do znanja da se neće odreći svoje sposobnosti da štite i brane jedni druge. Uključujući i kroz prisutnost naših trupa u istočnom dijelu saveza - rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg na press konferenciji po završetku sjednice Vijeća NATO-Rusija.  Kao ni na sastanku u ponedjeljak u Ženevi, gdje su na istu temu razgovarali Amerikanci i Rusi, ni na današnjem sastanku u Bruxellesu ništa nije razriješeno, samo su utvrđeni stavovi dviju strana, uz očekivanje da se dijalog može nastaviti, ali pod uvjetom da Rusija deeskalira napetosti. NATO je zainteresiran za dijalog s Rusima o nekim stvarima koje su važne, a o kojima nema dijaloga već nekoliko godina. To su stvari poput novog sporazuma o kontroli naoružanja, dogovor o transparentnijem vođenju vojnih vježbi, o smanjenju opasnosti od kibernetičkih napada i slično. O najvećim ruskim željama, pismeno iznesenim u dvama prijedlozima sigurnosnih sporazuma koje je Moskva poslala SAD-u i NATO-u sa željom da ih sklopi i tako promijeni sigurnosnu arhitekturu Europe, NATO jednostavno ne želi razgovarati, već poručuje da oko tih stvari nema kompromisa.  - Nećemo pristati na kompromis oko temeljnih principa. Nema kompromisa oko suverenosti i teritorijalnog integriteta svake nacije u Europi. Nećemo pristati na kompromis oko prava svih država da biraju svoj put, uključujući i to u kojim sigurnosnim aranžmanima žele sudjelovati. I nema kompromisa oko prava saveznika da štite i brane jedni druge - rekao je Jens Stoltenberg. Dodao je kako NATO ostaje spreman na dijalog “u dobroj vjeri”, ali istovremeno mora biti spreman na to da “Rusija ponovo odabere konfrontaciju”.

- Bilo kakva upotreba sile protiv Ukrajine bila bi ozbiljna strateška pogreška Rusije, sa ozbiljnim posljedicama, i Rusija bi platila visoku cijenu - naglasio je glavni tajnik NATO-a, koji je proteklih dana bio još i eksplicitniji kad je rekao da je NATO spreman na izbijanje novog rata u Europi.

Na izravno pitanje može li usmeno otkloniti mogućnost da će Ukrajina u skoroj budućnosti postati članicom NATO-a, glavni tajnik je rekao da je Ukrajina suverena država koja je sama odabrala put prema NATO-u, u čemu su joj saveznici spremni pomoći, te da je odluka o primanju u članstvo isključivo stvar same Ukrajine i 30 zemalja saveznica. - Rusija nema veto na pitanje hoće li se Ukrajina pridružiti - kaže glavni tajnik Stoltenberg.  

Rusi se drže svog argumenta da je širenje NATO-a na istok bilo i ostalo dokaz agresivnosti vojnog saveza, no Jens Stoltenberg je na press konferenciji to demantirao, a to su govorili i veleposlanici država saveznica koje su nekad bile dio Varšavskog pakta.

- NATO je obrambeni savez. Nikad nismo prisilili ili natjerali nijednu naciju da uđe u naš savez. Ta ideja, da je širenje NATO-a agresivno, apsolutno nije točna. Proširenje NATO-a bilo je kamen temeljac širenja demokracije i slobode diljem Europe - poručio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.