JD Vance, američki potpredsjednik oštro se obrušio na Europu na sigurnosnoj konferenciji u Muchenu. Naime, Vance je dovodio u pitanje "zajedničke vrijednosti" Europljana. Europa neprestano naglašava zajedničke vrijednosti, kaže Vance, ali u Sjedinjenim Državama postoji “zabrinutost o tome koje su to uopće vrijednosti” kazao je. Također je dodao kako najveća prijetnja Europi nisu Rusija ili Kina već da prijetnja dolazi iznutra.
Kao primjer navodi poništenje, prema njegovom mišljenju, potpuno legitimnih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj (koji je Vrhovni sud proglasio nevažećima zbog utvrđenog masivnog ruskog utjecaja), a kritizirao je i zabranu prosvjeda protivnika pobačaja u blizini klinika u Ujedinjenom Kraljevstvu, prenosi N1. U svom govoru je također osudio isključivanje ekstremnih stranaka iz političkog procesa. Govor JD Vancea predstavljao je kršenje normi, objašnjava politologinja Cathryn Clüver-Ashbrook iz Bertelsmannove zaklade za DW.
"Sada je bilo vidljivo “koje strategije možemo očekivati u izvrtanju činjenica i redefiniranju normi koje smatramo temeljem demokracije”, kaže ova bivša direktorica Njemačkog vijeća za vanjsku politiku (DGAP). "Prva trećina govora bila je prožeta teorijama zavjere, dezinformacijama i pozivima da se te iskrivljene tvrdnje shvate ozbiljno" dodala je Clüver-Ashbrook.
Američkom potpredsjedniku je odgovorio i njemački kancelar Olaf Scholz. Nijemci "neće prihvatiti da treće strane interveniraju u korist" krajnje desne stranke AfD tjedan dana prije općih izbora u zemlji, rekao je Scholz u subotu. Smjer kojim ide naša demokracija ovisi samo o nama. Nama i nikome drugom!", rekao je Olaf Scholz u govoru međunarodnim čelnicima okupljenim na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Osudio je intervenciju drugog čovjeka Washingtona, koji je u petak kritizirao izoliranje AfD-a i založio se za ukidanje "sanitarnog kordona" oko te stranke:.
"To se ne radi - a pogotovo ne između prijatelja i saveznika", odgovorio je njemački kancelar. Govor JD Vancea zaprepastio je europske čelnike zbog napada na "slobodu izražavanja" za koju je rekao da je "u padu" u Europi i na migracijsku politiku starog kontinenta. Posebno je ciljao na tradicionalne njemačke stranke koje odbijaju bilo kakav savez s AfD-om. Unatoč tome Njemačka, koja je od poslijeratnog razdoblja transatlantsko partnerstvo postavila kao stup svoje vanjske i obrambene politike, nije spremna okrenuti leđa Amerikancima. Njemačka će "nastaviti kupovati" američku vojnu opremu, rekao je Olaf Scholz, ističući "potrebu za jakom europskom industrijom oružja".
O Ukrajini, vrućoj temi od telefonskog razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina, Olaf Scholz je potvrdio da mira može biti samo ako je suverenitet Ukrajine osiguran. Njemačka nikada neće podržati "nametnuti mir" Kijevu, dodao je. Dok Trumpova administracija preispituje uključenost Sjedinjenih Država u europsku sigurnost, šef njemačke vlade također je govorio protiv "odvajanja europske i američke sigurnosti". Složio se da postoji "neosporna" potreba da se "nastavi značajno povećavati" potrošnja za obranu, iznad 2% BDP-a koliko Berlin trenutno izdvaja. "Svaki dodatni postotak koji trošimo na našu obranu zahtijeva 43 milijarde eura više godišnje", rekao je, zalažući se za reformu pravila "proračunske kočnice" nakon izbora kako bi se isključila obrambena potrošnja. Govor dolazi tjedan dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora na kojima se očekuje poraz čelnika socijaldemokrata. U Münchenu je i njegov protukandidat Friedrich Merz, kandidat konzervativaca koji u anketama vode ispred AfD-a i SPD-a.
