Europski znanstvenici upozorili su da se svijet brzo približava granici zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzijevih, što predstavlja prag za sve opasnije klimatske promjene.
Prosječne globalne temperature sada su oko 1,4 stupnja više nego u predindustrijskom razdoblju, prema podacima koje je u srijedu objavila služba za planetarna promatranja Europske unije Copernicus, piše Politico.
Znanstvenici su također utvrdili da je 2025. bila treća najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Ako se ovaj trend nastavi, temperature će probiti granicu od 1,5 stupnjeva postavljenu Pariškim sporazumom prije kraja ovog desetljeća. U tom povijesnom klimatskom sporazumu iz 2015. godine vlade su se obavezale da će ograničiti globalno zagrijavanje na "znatno ispod" 2 stupnja, a idealno na 1,5.
Rizici od klimatskih promjena, poput intenzivnijih toplinskih valova i porasta razine mora, rastu sa svakom desetinkom stupnja. Znanstvenici upozoravaju da prelazak granice od 1,5 prijeti pokretanjem tzv. "točaka preokreta", od propadanja kišnih šuma do kolapsa oceanske cirkulacije, koje donose nepovratne i ekstremne klimatske promjene.
Teoretski, svijet bi se mogao vratiti na 1,5 stupnjeva nakon što ga pređe, koristeći tehnologiju za uklanjanje ogromnih količina ugljičnog dioksida iz atmosfere, scenarij poznat kao "overshoot". Međutim, ta tehnologija još nije dostupna u potrebnom obujmu.
- S obzirom da je 1,5 stupnjeva iz Pariškog sporazuma pred vratima, sada zapravo ulazimo u fazu u kojoj će se raditi o upravljanju tim overshootom - rekao je Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene.
- Praktički je neizbježno da ćemo prijeći taj prag, a na nama je da odlučimo kako ćemo se nositi s povećanim rizicima koji će uslijediti - dodao je.
Najtoplija godina, i jedina koja je do sada prešla prag od 1,5 stupnjeva ostaje 2024. sa 1,6 stupnjeva. Međutim, ciljevi Pariškog sporazuma odnose se na dugoročne trendove, a ne na pojedine godine, pa je Buontempo naveo da tri različita Copernicus modela, uključujući petogodišnje prosjeke i tridesetogodišnje linearne trendove, pokazuju da je zagrijavanje sada oko 1,4 stupnja.
Podaci Copernicusa pokazuju da je 2025. bila treća najtoplija godina zabilježena do sada, sa 1,47 stupnjeva iznad predindustrijske razine, tek neznatno hladnija od 2023. godine. To je unatoč završetku El Niña sredinom 2024. i pojavi hlađenja La Niñe krajem prošle godine.
- Posljednje tri godine bile su posebno tople u odnosu na ranije - rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa.
Dodala je da je trogodišnje razdoblje u prosjeku prešlo 1,5 stupnjeca, što se ranije nije dogodilo.
- Glavni razlog rekordnih temperatura je akumulacija stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva - kazala je Burgess.