Od svoga utemeljenja i početka zajedničkog igranja 2002./03. godine, Premijer liga (kroz koju je od tada do danas “prodefiliralo” točno 40 različitih klubova) uvijek je, uz domaće igrače, imala i strance. U prvim godinama postojanja, u ligi je od “stranaca” bilo najviše Hrvata i Srba te Crnogoraca, ali i igrača iz svih država bivše Jugoslavije, piše Večernji list BiH.
Vrijeme, prilike i propisi bili su takvi da takvi igrači nisu ni imali status stranaca. S vremenom se to mijenjalo, pa su (primjerice) Hrvati, Srbi i Makedonci izjednačeni u pravima i obvezama s Brazilcima, Senegalcima, Mađarima, Rusima, Ukrajincima, Nijemcima, Englezima... I, bit će to tako sve dok BiH uđe u Europsku uniju, pa će (barem) igrači iz Europske unije imati ista prava i tretman kao državljani Bosne i Hercegovine. S vremenom se mijenjao propis o broju stranaca u zapisniku, pa u ovom trenutku tamo mogu ući imena njih petorice (svih pet može i igrati).
Zaobilaženje propisa
Klubovi i njihovi čelnici i tu su pronašli način koliko-toliko zaobići propise i iskoristiti mogućnost da ovaj ili onaj nogometaš ima korijene po roditeljima i drugim precima u Bosni i Hercegovini te bi pribavio bh. državljanstvo. Bilo je i nogometaša koji su do bh. državljanstva došli dugim boravkom u BiH ili nastupom u reprezentaciji. Danas, kao i ranije, u svim klubovima Premijer lige ima stranaca te još više igrača s dvojnim državljanstvom.
U Sarajevu su “čisti” stranci: Hrvati Oremuš i Jukić, Makedonac Velkoski, Srbin Pejović, Ganac Adukor i Englez Fanimo. Sušić (BiH, Belgija) i Milićević (BiH, Hrvatska) imaju dvostruko državljanstvo.
U Željezničaru status stranaca imaju: Hrvati Ikić i Blažević. Miletić, Bojo, Lendrić i Juričić imaju bh. i hrvatsko državljanstvo, Erić i Kosorić bh. i srpsko, dok Mujezinović ima bh. i njemačko. U Širokom su stranci: Ikić, Obšivač, Maganjić, Majić i Šabić, S. Jurić, M. Jurić, Mašić (Hrvatska), Mateusz Zacharia (Poljska), dok Zlomislić, Mišić, Pehar i Oršolić imaju bh. i hrvatsko državljanstvo.
U Zrinjskom status stranaca imaju: Gačić, Juranović, Magdić, Varvodić imaju hrvatsko, Lambulić srpsko državljanstvo. Enin je državljanin Rusije. Brkić, Trebotić, Božić, Marušić, Vukoja, Jakovljević, Kordić, Čoko i Jajalo imaju bh. i hrvatsko državljanstvo. Ferreira (Argentina) Češmendijev (Makedonija) i Radović (Srbija) Veležovi su stranci u seniorskoj momčadi, Kjosevski (BiH, Makedonija) i Radović (BiH, Srbija). U Borcu igraju Srbi Jovanović i Meleg, Makedonac Georgijev, a dvojna državljanstva nose: Pavlović, Lakić, Ziljkić, Bosančić, Brtan Vranješ, Mehanović, Jalow...
U Tuzla Cityju Mišić ima hrvatsko, a Doffo, Lučić, Đerić i Barišić “mješovito” državljanstvo. U Slobodi samo Kurtalić Kukić, Golubović i Halvadžić imaju dvojna državljanstva.
Ojdanić, Dujmović, Milanović i Kačavenda (Olimpik) imaju dvojna državljanstva, Nathan brazilsko i Čurjurić hrvatsko državljanstvo. Kostić, Randjelović, Stevanović, Kričak, Jokić, Radmanović (Radnik) imaju srpsko državljanstvo, Witan je Indonežanin, Bogdanovski (Srbija i Makedonija)... U Mladosti Dejanović, Dujmović i Žulj imaju bh. i hrvatsko, Lalić bh. i srpsko državljanstvo. Karišik, Vukmanović, Krmar, Simonović i Andrejić (Krupa) imaju srpsko državljanstvo, a Nikolić crnogorsko, dok miješana bh. i srpska državljanstva imaju: Pavlović i Vidović.
Bit će novih promjena
No, lista nogometaša u svim klubovima nogometne Premijer lige BiH je kao tijesto – stalno mijenja oblik, pa je moguće da već do večeri dođe do značajnih promjena. Ako ne do večeri, onda od 5. veljače do 3. ožujka jer to je vrijeme službenoga trajanja prijelaznoga roka za bosanskohercegovačke nogometaše. Igračkih promjena sigurno će biti, vjerojatno u većini klubova, ne samo zbog promjena igrača nego i državljanstva.•
