Naslovnica

Senzacionalna otkrića u dolini Neretve

Pronađeni zadivljujući nalazi koji datiraju iz razdoblja seobe naroda i doseljavanja prvih Slavena na ove prostore...
02. rujna 2012. u 11:50 0 komentara 296 prikaza
Neretva

Dolina Neretve, točnije područje Čapljine, obiluje fascinantnim arheološkim nalazima. Naime, radeći projekt Ministarstva obrazovanja “Rekogniciranje prostora Hutova blata”, tim arheologinje mr. sc. Snježane Vasilj došao je do senzacionalnih otkrića u Doljanima, blizu graničnog prijelaza.

Presjek kultura

Arheološka lokacija u Doljanima je sjajna. Nažalost, došli smo na samome kraju (kad je lokacija već uveliko bila devastirana), no Bog je htio da to vidimo i istražimo. Radi se o jednoj jako važnom lokaciji koja je bio u funkciji od prapovijesti do ranoga srednjeg vijeka. Na tom malom prostoru na kojem sam radila, nalazimo, dakle, presjek svih kultura kroz ta razdoblja. Ono što je zadivljujuće jest količina helenističkog materijala od kraja 4. – sredine 1. st. pr. Kr. koji smo pronašli. Posebno su zadivljujući nalazi koji datiraju iz razdoblja seobe naroda i doseljavanja prvih Slavena na ove prostore. Po ovim nalazima, Doljani su, što se dosad nije znalo, najjužnija točka s ranoslavenskim nalazima – priča nam mr. sc. Vasilj. Stjecajem okolnosti, istražila sam samo pet grobova koji su samo dio velike nekropole koja se tu nalazila. Jedan od tih grobova je bio posebno zanimljiv. U grobu se nalazio kostur mlađe ženske osobe od nekih 40-ak godina. Na prsima je držala čitavu keramičku posudu. Nalaz je bio senzacionalan! Unutra su bile kosti djeteta od godinu i pol dana, kosti šaka i stopala odrasle osobe. Nikad dosad takav nalaz nije pronađen. Slaveni su se ukapali uz zidove antičke građevine. U priči s mještanima saznala sam i kad je rađena magistralna cesta Mostar - Metković i tamo je bilo zidova, međutim, netko je, očito, dao novac i preko tih nalazišta je sada cesta. Na tome je mjestu bilo ostataka arhitekture, o čemu danas svjedoče ostaci impozantnog antičkog zida dugog 13 m.

Nema novca

Mr. sc. Vasilj nam otkriva da su na tom području istražili i rimski zid iz 1. stoljeća. Radi se o vrlo važnom punktu stare Narone, koja je bila jedno od rimskih središta na istočnoj obali Jadrana. Zid je dug 14 metara. Tu su se nalazile dvije prostorije u kojima su bili mozaici. Međutim, arheolozi su našli podloge za mozaike, ali ne i njih. Oni su, jednostavno, pometeni – kaže mr. sc. Vasilj posebno naglašavajući još jedno fenomenalno arheološko otkriće – lokaciju u Sjekosama. To je nekih 3-4 km prije Desila. Radi se – ili o rimskom naselju ili o golemoj vili. Stjecajem okolnosti mi smo naišli na dio gdje je bio bazen u koji se pri preradi cijedilo maslinovo ulje i torkular za masline. To je dokaz da je pored Mogorjela u funkciji bilo još jedno veliko gospodarsko imanje – Vila rustika. Pronađeno je dosta keramike (amfora), dijelova kamenih stupova veće građevine i drugih arheološki vrlo vrijednih nalaza. Na žalost, unatoč našem optimizmu i htijenju, s tim istraživanjima morali smo stati jer za to, ipak, treba novca, a ne nailazimo baš na to. Stalno pokušavam doći do nekih sredstava koja bismo usmjerili u ta istraživanja, ali na žalost u tome ne uspijevamo. Za informaciju - od tada smo se javljali na osam raspisanih natječaja za dodjelu sredstava, međutim još uvijek bezuspješno. Nikako nemamo sreće (nekad smo SAMO propustili ovjeriti kopiju osobne iskaznice). Iskreno, Sjekose me baš “žuljaju”. Šteta, turistički bi to bilo vrlo atraktivno, cijeli kraj bi dobio još jednu vrijednu znanstvenu valorizaciju, a turizam atrakciju.

Mr. sc. Snježana Vasilj sa suradnicima nedavno je predstavila i knjigu ‘Arheološki vodič Hercegovine’ za koju kaže da je presjek svega onoga što je u arheologiji napravljeno od vremena prvih istraživanja i aktivnosti fra Anđela Nuića na očuvanju kulturne baštine do danas – uključujući lokacije, arheološki materijal i saznanja koja proistječu iz toga. Knjiga se radila dosta dugo i rezultat je rada arheologa ‘Studija za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru’ i kolege mr. Sc. Ante Paponje koji je uradio povijesni dio kasnog srednjeg vijeka. Vodič se sastoji se iz dva dijela. Prvi dio nosi tri cjeline, gdje se kroz teoretski dio teoriji reklo nešto više o prapovijesnoj, antičkoj i srednjovjekovnoj arheologiji, a drugi dio je katalog najznačajnijih nalazišta i možemo reći najatraktivnijih arheoloških nalaza, nađenih predmeta na području Hercegovine – kaže mr. sc. Vasilj. Prema njezinim podacima, a polazište joj je bio Arheološki leksikon, kaže, na prostoru Hercegovine se danas nalazi više od 2560 arheoloških lokacija – prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih. Po toj statistici, najviše je srednjovjekovnih lokacija iz jednostavnog razloga – zbog velikog broja nekropola sa stećcima kao najreprezentativnijeg nadgrobnog spomenika na ovim prostorima. Ovi prostori jako su bogati nekropolama stećaka i sve su one ušle u popis – govori nam prof. Vasilj. Pitamo što je s nalazištem u Desilu u Hutovu blatu koje je prije nekoliko godina odjeknulo kao senzacija. Lokacija Desilo je jedinstvena iz razloga što se tu, na jednoj maloj površini, našlo mnogo toga za što do tada nismo znali. Prvo, tu je jezero, jedina podvodna arheološka lokacija kod nas na čijem su se dnu pokazali fenomenalni nalazi ostaci amfora, 476 čepova amfora, ostaci brodova, željezno koplje, brončana sjekira iz 11 st. pr. Kr., neolitička keramika stara više od 4000 god. i još puno toga. Priča iz jezera još nije završena. Drugo – tu je i gradina koja se nalazi iznad jezera i u koju još nismo ušli i treće – nekropola ili dio nekropole koju smo obradili i objavili nalaze istraživanja. U Desilu je dosad registrirano oko 1300 nalaza, no tu više nema smisla išta raditi jer nemamo institucije koja bi to mogla “izgurati”. Bez institucionalnog rješavanja ovog, a i drugih problema u arheologiji teško da će se stvari pomjeriti s mrtve točke. Mi u Hercegovini službeno imamo samo jednu arheološku zbirku, i to onu na Humcu, te malu zbirku u samostanu na Gorici i muzej u Livnu, ali Livno izlazi izvan granica Hercegovine. Pitam se – hoće li itko ikad pokrenuti ozbiljno to pitanje. Jednoga naroda nema ako on ne može pokazati svoje korijene, ako ne možemo istražiti povijest naših predaka od kojih baštinimo gene…

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.