HDZ BiH na sjednicama središnjih tijela donosi formalnu odluku o rekonstrukciji vlasti koja se odvija neočekivano brzo. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kaže da to za njega nije iznenađenje.
Kako će se HDZ postaviti u novonastaloj političkoj situaciji kada je promjena vlasti na svim razinama izgledna?
Situacija je vrlo složena, zanimljiva i za mnoge nije bila predvidljiva. Ovako brutalan razlaz SDP-a i SDA je za mnoge iznenađenje. Ja moram biti iskren i reći kako smatram da se barem posljednjih mjesec dana priprema jedan ovakav projekt. Osobno smatram da je tu umnogome doprinio posljednji sastanak šestorke u Mostaru, koji je bio mnogo sadržajniji nego što je to predočeno javnosti. Na tom sastanku je rečeno da će ako jedna od stranaka ne podrži proračun suradnja ovih šest stranaka biti ugrožena. Bosić, Lagumdžija i Dodik su vrlo precizno kazali da stranka koja eventualno ne podrži proračun više neće biti dio ovog partnerstva. Od mene je zatraženo da se o tome izjasnim i mislim da je to bilo dovoljno upozorenje i predsjedniku SDA. Tada su krenuli intenzivni razgovori između stranaka koje su bile u šestorki, a i nekih koje su u to vrijeme bile u oporbi.
Znači, ovo što se dogodilo na relaciji SDP-SDA nije Vas iznenadilo?
Ono što mene iznenađuje je nespremnost SDA za ovakav razvoj situacije. Kao da je gospodin Tihić ostao iznenađen inicijativom SDP-a za smjenu njihovih ministara. Ili oni u svojim kontaktima nisu bili dovoljno iskreni, ili je gospodin Tihić podcijenio poruke koje je dobivao od gospodina Lagumdžije. Znam da je sve ovo vrijeme bila intenzivna komunikacija između stranaka i gospodin Tihić nikada nije odavao političku zabrinutost i ja sam očekivao da će se SDA prilagoditi trenutku i da će u drugom čitanju i sam gospodin Tihić glasovati za proračun.
Ipak nije glasovao?
Ostao sam zatečen kada sam vidio da stvari ne idu u tom pravcu i na toj sjednici Doma naroda sam još jednom izašao za govornicu i ponovio prijedlog rješenja da se kroz rebalans proračuna traži zadovoljenje zahtjeva SDA. To su bila otvorena vrata za gospodina Tihića, ali on to očito nije razumio.
Usprkos ovakvom Vašem objašnjenju, iz SDA poručuju kako je sada najveća odgovornost na HDZ-u BiH. Može li sve što se događa dugoročno ugroziti suradnju HDZ-a i SDA?
Na dugoročnosti suradnje HDZ-a i SDA upravo ja inzistiram otkako sam predsjednik stranke i mi smo na sastanku u Odžaku krenuli tim putem, kada smo potpisali sporazum koji je bio podloga za strateško partnerstvo dvije stranke. No, ostalo se na tom okviru i on nije dalje razrađivan. Ipak, za mene taj sporazum ostaje na snazi. Ono što se danas događa je jedna sekvenca dnevne realne politike koja može trajati najduže do 2014. godine. No, može se to pitanje postaviti i drugačije, jer i danas imamo potpisan sporazum sa SDA-om, a mi nismo u Vladi Federacije u kojoj jeste SDA. Zašto bi bio problem ako mi budemo u toj Vladi, a netko drugi ne bude?
Dakle, s pozicije HDZ-a BiH, dugoročna suradnja sa SDA nije ugrožena?
Dugoročna strateška suradnja na rješavanju pitanja funkcionalnosti BiH ne bi trebala biti ugrožena. Mi želimo trajno izgraditi odnose u kojima će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti jednakopravni i kada se implementira izvršna vlast nakon svakih izbora sukladno izbornom rezultatu. Onda možemo govoriti o legitimnosti predstavnika jednog, drugog ili trećeg naroda.
Što to praktično znači?
Ako sljedeći predsjedatelj Vijeća ministara, nakon gospodina Bevande, treba biti Bošnjak, mi već danas trebamo znati da stranka koja na idućim izborima dobije najviše glasova Bošnjaka treba kandidirati svog predstavnika za to mjesto. To više nije rasprava za Srbe i Hrvate, već nešto o čemu odlučuju sami Bošnjaci. Ista je stvar kod Predsjedništva BiH. Hrvati moraju sami birati svog člana Predsjedništva i za to moramo naći instrumente, jer ovim što se dogodilo da drugi biraju Hrvatima člana Predsjedništva napravljena je najveća šteta BiH.
Kakve će odluke donijeti Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a BiH vezano za rekonstrukciju vlasti?
U svakom slučaju, mi u HDZ-u BiH nećemo biti naivni ili smatrati da imamo taj vrući krumpir u rukama. Procijenit ćemo naše interese, a ne treba podcijeniti činjenicu da ovo radimo u vrijeme priprema za lokalne izbore. Mi na ovim pitanjima popravljamo ili ugrožavamo svoje mjesto pred lokalne izbore, a ja želim da HDZ BiH na predstojećim izborima bude uvjerljivi pobjednik, uvjerljiviji nego što smo bili na općim izborima kada smo dobili 62 posto glasova.
Molim budite konkretniji, što to znači na terenu?
To su naša osnovna strateška stajališta i to želimo iskoristiti i u ovom slučaju, ali ne i zlorabiti. Ja ću u svim budućim, kao i u dosadašnjim razgovorima s gospodinom Tihićem, naglašavati ovu ulogu važnosti naše suradnje, bez obzira na kojim se pozicijama nalazili. Uostalom, ja sam u posljednjih pet mjeseci u nekoliko navrata SDA-u, kao i SDP-u, nudio da u Tuzli i Posavini zamijenimo po jednog ministra. To bi bila poruka zajedničkog djelovanja. Isto vrijedi i za Livno i Zenicu.
Može li ovo preslagivanje političkih snaga među Bošnjacima utjecati negativno i poremetiti odnose dva naroda – Hrvata i Bošnjaka?
Ne. Apsolutno ne. Ja sam prije proteklih izbora obavio razgovore s predstavnicima srpskih stranaka i dogovorio s gospodinom Dodikom da rješavamo probleme, ali nikad protiv trećeg. I to funkcionira kao vrlo dobar sustav. Dakle, nismo mi bili ti koji su birali predstavnike niti srpskog niti bošnjačkog naroda, ali isto tako ne dozvoljavamo da netko bira hrvatske predstavnike u federalnoj ili nekoj drugoj razini vlasti. Čak i ako proceduralno postoji takva mogućnost ona se ne smije koristiti, jer se tako narušavaju odnosi. Većina bošnjačkih glasova je u SDP-u, SDA, SBB-u. Kako će se oni dogovoriti to je njihova stvar. Sjetite se “alijanse“. Bit je da nelogične kombinacije ne mogu dugo trajati. “Platformaška“ koalicija, koju sada imamo u Federaciji, nije nešto prirodno i ona nije pukla zbog odnosa SDP-a i SDA, već zbog odnosa bošnjačke i hrvatske strukture unutar te koalicije. Iako se to ne vidi iz ovog raspleta situacije, to je ključni uzrok raspada “platformaške“ koalicije.
Može li SDP biti istinski strateški partner s kojim Hrvati mogu dogovoriti, odnosno institucionalno riješiti temeljna pitanja, a posebno izmjene Izbornog zakona i ustavne promjene?
Ključna riječ je partnerstvo, jer prečesto novinari govore o koalicijama, što nije isto. Mi ovdje doista trebamo imati partnerstvo u kojem će se dogovarati i rješavati određena pitanja za duže vrijeme. Dok god postoji međusobno uvažavanje predstavnika tri naroda BiH ima svoju šansu i budućnost, a posebno će ih imati onda kada dogovorimo ustavne promjene i kada ustavna jednakost bude zajamčena.
Kada i kako to ostvariti?
Predstavnici svih ovih stranaka su 2006. godine potpisali “travanjski paket“, a da smo imali proveden taj paket ustavnih promjena nama se ne bi dogodio slučaj Komšić. Neki su se uime Hrvata hvalili da su srušili “travanjski paket“, a ja bih osobno danas bio sretan ako bismo tu razinu dostigli kroz provedbu presude “Sejdić i Finci“. Ako je SDP tada s nama, s drugih osam stranaka, potpisao takvo što, zašto danas ne bismo mogli u tom pravcu provesti i ovu presudu. Uostalom, i razgovori šestorke u Mostaru su već debelo potvrdili opredjeljenje da se ta presuda riješi u paketu uvažavajući potrebu da svaki narod bira svoje predstavnike i u Domu naroda i u Predsjedništvu.
Može li se reći da se stvara ambijent u kojem će se moći riješiti neki temeljni i strateški problemi u BiH?
Ja sam siguran da smo mi već uveliko otvorili i hrvatsko pitanje i temeljna pitanja funkcioniranja BiH. Mislim da je najveća vrijednost ovog što se događa u posljednje dvije godine, a posebno našeg neprihvaćanja ulaska u Vladu FBiH pod nekim uvjetima, potreba da se trajno riješi pitanje tri konstitutivna naroda. To je naš najveći kapital i naša najveća odgovornost da to ne prospemo u aktualnom političkom trenutku. Mislim da smo vrlo blizu da se to pitanje do kraja otvori, jer na takav način o pitanju Hrvata u BiH danas razmišlja i američka i europska administracija.
Hoće li ovaj politički trenutak pomoći i BiH, posebno u kontekstu odlaska bh. lidera u Bruxelles 27. lipnja?
Naša koncepcija je da do 27. lipnja završimo sve rekonstrukcije vlasti i da čak imamo jedan papir ovakve ili onakve šestorke o provedbi presude “Sejdić i Finci“.
Hoće li kao dio šestorke u Bruxelles ići i gospodin Tihić?
To ne odlučuje šestorka, već Bruxelles. Oni su ti koji šalju poziv. Ja sam ga dobio prije mjesec dana, a vjerujem da ga je dobio i gospodin Tihić. Kako će se on odnositi prema tome i hoće li u tom trenutku gospodin Tihić biti prepoznat kao predsjednik oporbene stranke, to ćemo još vidjeti.
Kako proceduralno riješiti pitanje rekonstrukcije državne vlasti?
Mi ćemo se prema tome odnositi vrlo odgovorno. Predugo smo čekali da dobijemo državnu vlast i zato se prema tom pitanju sada treba odnositi s golemom ozbiljnošću. Što se tiče pravnog modaliteta, izučili smo ono što regulira Ustav, zakoni i poslovnici u parlamentarnoj proceduri. Kada sve to iskombinirate postoje barem dva ili tri načina na koje je moguće rekonstruirati vlast. Moguće je uz privolu nekoga ili bez nje, ali je svakako izvodljiva ako većina u Parlamentu podržava takvu rekonstrukciju. Već danas mi tu većinu imamo i samo je pitanje tehnike kako ćemo to provesti.
Niste odmah reagirali na Lagumdžijin zahtjev za razrješenje ministara iz SDA. Znači li to da niste sretni što SDA nije u vlasti?
Ne možemo mi biti sretni zbog ovoga što se događa na političkoj sceni kod Bošnjaka. Prividno, problem odlazi u tuđe dvorište, ali kad se dvoje svađa u tuđem dvorištu najviše se mi trebamo zabrinuti. Nije čak ni problem hoće li SDA za mjesec dana biti u vlasti. Mnogo je veće pitanje kako će se jedna tako moćna bošnjačka stranka ponašati u vremenu pred nama i čemu će sve biti izložena.
Znači ipak nije svejedno odlazi li SDA iz vlasti?!
SDA se nikada nije nalazila u ovakvoj poziciji, a HDZ je dva ili tri puta prolazio kroz takvu situaciju. Osobno mislim, a to sam kazao i Tihiću, da je u ovom trenutku najvažnije sačuvati infrastrukturu SDA. Dobro znam kroz što sam ja prošao u takvim trenucima, jer se tada prvo udara na lidera stranke. Odražava se sve to i na infrastrukturu stranke i ne treba zaboraviti da se članstvo u svakoj od naših stranaka rukovodi i nekim osobnim interesima i potrebama. To je ono čime se prvenstveno sada treba baviti vodstvo SDA.
Postoje li mehanizmi za rekonstrukciju Vlade Federacije?
Da, kao i u slučaju Vijeća ministara to će se riješiti i ja sam uvjeren da ćemo mi do kraja ovog mjeseca imati završenu rekonstrukciju vlasti. Pošto se proces otvorio bilo bi opasno proces ne završiti u idućih 20 dana. Mi sada dobivamo ono što smo trebali dobiti prije dvije godine. To je pet od 17 ministarstava u Vladi. Je li to ono što je naša želja? Nije. Nama treba rekonstrukcija Federacije i u tom procesu smo vrlo angažirani.
Može li se kozmetičkim ili tehničkim promjenama, unutar sadašnjeg ustroja Federacije s 10 županija popraviti položaj hrvatskog naroda i reformirati Federacija?
-Svakim potezom se nešto može popraviti, ali ako nešto želite temeljno popraviti potrebne su značajnije promjene. Mi prije svega u FBiH imamo preskupu organizaciju. U RS-u imate Parlament i Vladu entiteta i općine, a u FBiH i 10 županija sa svojim vladama i parlamentima. Naravno da ih ne želimo pretvoriti u općine, već kroz reorganizaciju Federacije stvoriti ozračje u kojem će se Hrvati osjećati jednakopravnim, konstitutivnim i suverenim narodom. Uvjeren sam da je vrijeme od godinu dana nakon lokalnih izbora period u kojem će se to pitanje morati završiti. Ovo je uistinu povijesni trenutak kada možemo riješiti hrvatsko pitanje.
Čini se kako je i ponašanje hrvatske Vlade i predsjednika u cijeloj ovoj situaciji vezano za sudjelovanje legitimnih hrvatskih predstavnika u vlasti u BiH bilo zrelo i odgovorno?
-Prejaku potporu ovoj politici HDZ i ja smo imali od predsjednika Josipovića i predsjednice Kosor. Tako sam je ja doživio i osjetio. Neki su možda očekivali izravna i neizravna uplitanja. Oni su uspostavili tako jasne stavove i politiku da ih nitko iz BiH niti jednog trenutka nije mogao optužiti za uplitanje u unutarnje stvari BiH. Na sličan način ćemo, vjerujem, imati i potporu Karamarka s kojim sam razgovarao. Kontinuiranu potporu imamo od predsjednika Josipovića, a ja sam zamolio i predstavnike HDZ-a i SDP-a RH da nastave konstruktivnu suradnju i s Mostarom i sa Sarajevom i s Banjom Lukom. Mislim da se oni tako i ponašaju i vjerodostojnost takve politike daje rezultate. Hrvatska je počela prepoznavati BiH kao partnera i volio bih da se takav odnos nastavi i ubuduće.
