Dok na svjetskom tržištu cijene padaju, u Bosni i Hercegovini pada samo standard građana. Naime, indeks cijena hrane, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u padu je već četvrti mjesec i u kolovozu je dostigao najnižu razinu od lipnja 2012.

Rast i samo rast

Kako je navedeno u izvještaju FAO, indeks koji pokazuje mjesečno kretanje svjetskih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, je za 1,9 posto manji je nego u srpnju, a u odnosu na kolovoz prošle godine niži je za 5,1 posto.

Građani BiH nisu osjetili ova sniženja, ne barem do sada. U njihovoj državi cijene i dalje rastu. Umjesto sniženja, evidentna su nova poskupljenja, a najavljuju se nova i nova. Od početka godine, osim cigareta i goriva, njihove cijena rastu redovito, evidentirano je i povećanje cijena voća, povrća, nekih vrsta mesa i ribe, ali i potrepština za higijenu. Rasle su i cijene riže, maslaca, margarina i tako redom.

Osim rasta cijena osnovnih namirnica, veće su i cijene komunalnih usluga. Vlasti to pravdaju nagomilanim dugovanjima javnih poduzeća, čije dugove misle „otpisati“ skupljim uslugama. Građani zbog toga negoduju, okrivljujući vlast koja iz javnih poduzeća novac koristi u stranačke svrhe.

Monopolističke usluge

Dolaskom jeseni bh. građanima prijete nova poskupljenja. Nakon nedavnih, koji se tiču vode i struje, najavljuje se poskupljenje grijanja za one koji žive u glavnom gradu i njegovoj užoj okolini. Poskupljenja su, kažu nadležni, nužna, a pravdaju ih višegodišnjim dugovanjima komunalaca.

Ekonomski analitičari smatraju da se poskupljenjima ne stvara održiv sustav naplate. U većini slučajeva ta komunalna poduzeća imaju monopolističku ulogu, zbog čega mogu kreirati cijene kakve im odgovaraju - kaže analitičar iz Udruženja ekonomista Republike Srpske Miloš Todorović.

“Ne možete beskonačno povećavati cijenu – jer koliko god da ste monopolist na određenom tržištu, blagajna ili proračun građana je toliki koliki jeste. Svjedoci smo zadnjih četiri, pet godina da plaće ili stagniraju u većini branši, odnosno u većini poduzeća, čak negdje i padaju, tako da ljudi neće moći sebi priuštiti plaćanje troškova, koliko god da im trebaju te komunalne usluge. I sigurno da mogu očekivati, ako ništa, za početak manji stupanj naplate svojih usluga, a onda mogu očekivati i neke ozbiljnije posljedice ako nastave da se neozbiljno ponašaju“, navodi Todorović.

Naglasimo da građanima u posljednjih sedam godina, za razliku od životnih troškova, plaće nisu rasle.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura