Ova je slika sklopljeni mozaik cijeloga svemira. Tako ga je s udaljenost od 1,5 milijun kilometara punih šest mjeseci djelić po djelić snimio teleskop Europske svemirske agencije Planck. Sredinom dominira disk naše galaksije Mliječne staze (poznat i kao Kumova slama), a ostalo pripada takozvanoj mikrovalnoj pozadini svemira. Na slici se, zapravo, ne vide zvijezde, jer je frekvencijski opseg u kojemu teleskop upija svjetlost od mikrovalova do dubokog infracrvenog. Nastala slika samo je prevedena u ljudskom oku vidljive boje. Na njoj se vide područja prašine i plinova od kojih zvijezde nastaju. Najzanimljivijii je dio slike iznad i ispod, jer je to tzv. mikrovalna pozadina svemira, najstarije poznato svjetlo nastalo samo 380 tisuća godina poslije Velikog praska. To će astronomima dati uvid u starost, sadržaj i način na koji se svemir oblikovao.
Planck je izgrađen u Cannesu u pogonu europske svemirske tvrtke Thales Alenia i jedan je iz nove generacije svemirskih teleskopa namijenjenih trećem tisućljeću. Lansiran je raketom Ariane-5 14. svibnja 2009. iz svemirskog centra u Francuskoj Gvajani. Šest je mjeseci putovao do "sidrišta" u Lagrangeovoj točki 2 gdje Zemlja zaklanja Sunce, a njihove se gravitacije izjednačavju. Teleskop je podešen da na osjetljivost od 30 do 1000 puta veću od svih dosadašnjih teleskopa svoje vrste, a njegova su izrada i lansiranje stajale 600 milijuna eura. Radi postizanja osjetljivosti na najslabije signale teleskop je posebno toplinski izoliran i rashlađivan, pa spada među najhladnije točke u svemiru da bi se njime razabrale i najmanje razlike u temperaturi najdaljih područja svemira. Planck je u potrazi za dosad načvršćim dokazima o tome da se svemir širi,
Planira se da Planck najmanje četiri puta snimi cijelu kartu svemira. Prve formalne slike cijelog svemirskog zastora, kao i znanstveni radovi koji bi je tumačili, ne očekuju se prije 2012. godine.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
