Još jedna oslobađajuća presuda aktualnom predsjedniku HDZ-a BiH i predsjedatelju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganu Čoviću otvorilo je više pitanja oko procesuiranja političkih dužnosnika, takozvanim velikim slučajevima, pravnoj (ne)sigurnosti, kao i je li konačno vrijeme za zaokret u tome smislu. Prvo je koliko su istražiteljske institucije samo dio stranačkih mašinerija ili interesnih skupina koje imaju za cilj koristiti državne institucije za pravi ciljani progon političkih neistomišljenika, a počesto su žrtve takvih institucija bili isključivo predstavnici određenog naroda.

Indikativni slučajevi

Previše je bilo identičnih slučajeva da ova pojava nije potvrđena kao pravilo u BiH. Slučajevi poput procesa koji su vođeni protiv Mirka Šarovića, Ante Jelavića, Dragana Čovića, Edhema Bičakčića imali su istu matricu – samo su defilirali različiti optuženici te istražitelji, tužitelji, suci. Slučaj Čović je po mnogočemu jedinstven od dužine trajanja, broja istraga, optužnica i predmeta koji su vođeni. I svi ti slučajevi vezani su upravo uz razdoblje kada je bio ministar financija Federacije BiH. Zanimljivo je da su upravo svi ti predmeti ‘obrađeni’ u vrijeme vlasti Alijanse za promjene. Pojedinačno uzevši slučaj dodjele stanova visokim dužnosnicima Federacije BiH jednostavno se nije niti trebao naći pred sudskim institucijama u BiH jer su postojale odluke nadležnih institucija za donošenje takve odluke.

Davno trebali odustati

Tek prekjučer je Županijski sud u Sarajevu, nakon što su to propustili međunarodni suci u Sudu BiH, utvrdio kako sporno stajalište o navodnom pogodovanju Lijanovića nije potpisao Čović, osobno nije bio u BiH u tome vremenu kada se to događalo. Treći proces za privatizaciju Eroneta svodi se na verbalni delikt, izjavu koja uopće nije izrečena na ‘spornoj’ sjednici Nadzornog odbora o privatizaciji ove tvrtke. Čović je, naime, prema zapisniku, rekao da je Eronet strateško hrvatsko nacionalno pitanje. 
Zanimljivo je kako je Čović jedna od posljednjih velikih političkih glava kojima se sudi pred pravosuđem BiH u predmetima kojima je na izvjestan način zeleno svjetlo za procesuiranja davali predstavnici međunarodne zajednice ili pak određeni interesni politički krugovi. A upravo oni moraju sada ponuditi i možda najvažniji odgovor o propalim slučajevima, kako onima koje su progonili, ali i poreznim obveznicima za milijune maraka koji su bačeni u vjetar kako bi ‘političko-pravosudni’ vježbenici vodili procese po nečijem naputku.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto