Prema prijedlogu predsjednika SDA Sulejmana Tihića, koji je uputio predstavnicima pet stranaka koje će tvoriti buduću državnu vlast, od ukupno 61 državne institucije Hrvati bi bili na čelu 11, Srbi 19, Bošnjaci 26, a 5 funkcija pripalo bi redu ostalih. Tumačeći svoj prijedlog raspodjele dužnosti u institucijama vlasti BiH, koji će sljedećih dana biti predmet brojnih političkih kontroverzija, pa i sukoba, Sulejman Tihić se pozvao na popis stanovništva iz 1991.

Nacionalni reciprocitet

On smatra da je time ispunio nacionalni reciprocitet, što predstavlja politički temelj za budući dogovor o formiranju Vijeća ministara BiH. U spomenutom prijedlogu napravljena je i selekcija institucija po njihovoj važnosti u dvije, uvjetno rečeno, selekcije. U prvoj važnijoj skupini državnih institucija, prema prijedlogu koji je stigao iz SDA, trebala bi se vršiti rotacija po nacionalnom ključu.

U drugoj selekciji, koja se sastoji od 35 institucija, njihovi čelnici, kako piše u prijedlogu, “birali bi se po proporcionalnom ključu nacionalne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda”. Vodeći računa o presudi “Sejdić-Finci”, koja se mora uglaviti u budući ustavni okvir države BiH, predsjednik SDA Sulejman Tihić na dužnost ključnih državnih institucija predvidio je uključivanje i predstavnika iz reda ostalih naroda u BiH. To se odnosi, prije svega, na važne dužnosti u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, pravosudnim i sigurnosnim institucijama vlasti, ali i na neke važnije državne agencije i direkcije.

Iz onoga što se analizom Tihićeva prijedloga može protumačiti, vidljivo je da Hrvate opet nisu planirali instalirati na čelna mjesta u onim institucijama koje su hrvatske političke stranke više puta tražile. To je uočljivo kod, primjerice, mjesta direktora Regulatorne agencije za komunikacije. Tu dužnost čelnik SDA namijenio je nekome iz reda bošnjačkog naroda, iako je previđen princip rotacije po nacionalnom ključu.

Hrvatima nevažna mjesta

Na drugoj strani, Hrvatima se daje mjesto u Službi za poslove sa strancima, Agenciji za državnu službu, Institutu za mjeriteljstvo, ili Institutu za standardizaciju, Ureda za razmatranje žalbi, Agenciji za sigurnost hrane... Od važnijih državnih institucija kao što je tajništvo, nema mjesta za Hrvate, samo za Bošnjake, u manjem broju Srbe i jednog iz reda ostalih. Hrvatima se daje mjesto generalnog tajnika u Vijeća ministara, Direkciji za europske integracije, Sudu i Tužiteljstvu, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, Agenciji za zaštitu, Graničnoj policiji, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, Centralnoj banci i Upravi za neizravno oporezivanje.

U spomenutim institucijama previđen je princip rotacije po nacionalnom ključu. Već je sad izvjesno da Srbi neće pristati na Tihićevu podjelu. Već su se iz SNSD-a i PDP-a pojavile negativne ocjene Tihićeva prijedloga raspodjele funkcija u državnim institucijama. Određenih prijepora moglo bi biti i kod Hrvata, koji već godinama dobivaju manje važne dužnosti u institucijama.

Hoće li Tihićev prijedlog, koji stranke trebaju razmotriti, biti povod za novi zastoj ili rješenje krize oko vlasti, pokazat će vrijeme.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura