Novi zakon o unutarnjim poslovima FBiH prvi je veliki test za stranke platforme i njihovu koaliciju u ovom entitetu. Na sljedećoj sjednica Vlade FBiH trebalo bi se odlučivati o spornom dokumentu, a obje strane, SDP koji zagovara novi zakon i SDA koja mu se protivi, tvrde da neće odstupiti od svojih stavova. U slučaju preglasavanja ministara iz reda SDA (ni ta opcija nije isključena zbog velikog utjecaja kojeg SDP ima na manje članice vladajuće koalicije) moguća je i ozbiljna kriza vlasti u FBiH.
Koje su razlike?
Večernji list je došao u posjed predloženog zakona i usporedio njegov sadržaj s postojećim zakonom koji je na snazi. Pokušali smo utvrditi koliko su opravdane tvrdnje da se novim zakonom pojačava politička kontrola nad radom Uprave policije FBiH. Najviše sporenja je, čini se, oko pitanja rukovođenja i odnosa između ministra i ravnatelja policije. Tako se u sadašnjem zakonu navodi da - Federalnim ministarstvom rukovodi ministar“, dok se u novom zakonskom nacrtu ova odredba proširuje, pa glasi - Federalnim ministarstvom, u čijem sastavu se nalazi Uprava policije, rukovodi ministar. Usto, u novom prijedlogu se znatno šire nego u postojećem zakonu elaboriraju prava i obveze ministra unutarnjih poslova. Između ostalog, propisuje se da “ministar predlaže Vladi Federacije BiH godišnju ocjenu o radu ravnatelja policije”. Novim zakonom se, ipak, striktno jamči da će operativne poslove policije Uprava policije obavljati samostalno. Jedna od izmjena odnosi se i na postojeću zakonsku odredbu, po kojoj ravnatelj policije i ministar unutarnjih poslova ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Ako novi prijedlog bude prihvaćen, u zakon će ući i dopuna ove odredbe “da jedan od njih može biti imenovan iz reda ostalih“, čime se otvara mogućnost i da pripadnici manjina dođu na jednu od dvije najviše pozicije u MUP-u FBiH.
Uvode se nove odredbe
Međutim, ovakvo rješenje otvara i prostor gdje se pojedini kandidati samo formalno mogu izjašnjavati pripadnicima “ostalih“ kako bi došli na poziciju. Drugim riječima, nije isključeno da na čelu Ministarstva i Uprave budu kadrovi iste nacionalnosti. Sadašnji zakon propisuje da ravnatelj policije redovito obavještava ministra o poduzetim aktivnostima Uprave policije, dok se u novom prijedlogu dodaje i obveza da odmah obavještava ministra “o događajima i rezultatima poduzetih aktivnosti koje imaju značaj za sigurnost građana i interese FBiH”, a što će posebnim općim aktom ministar bliže urediti. Određene, ne baš male izmjene, unose se i u oblast procedure izbora ravnatelja i rada Neovisnog odbora. Za razliku od dosadašnjeg rješenja, po kojem je izbor ravnatelja policije vrši Neovisni odbor, u novom prijedlogu se precizira kako “proceduru izbora” vrši Neovisni odbor, a konačno imenovanje Vlada FBiH na prijedlog ministra. I u nastavku predloženog zakona elaborira se procedura, čija je suštinska razlika u odnosu na postojeće rješenje to što Vlada konačno odlučuje između tri kandidata s liste neovisnog odbora, a ne o jednom kandidatu, kao što je do sada bio slučaj. Novina u nacrtu zakona koji će se naći pred Vladom FBiH je i što se vrlo detaljno definiraju odnosi između MUP-a i Federalne uprave policije, pa se tako navodi da u vršenju upravnog nadzora nad radom Uprave policije, ministar ima ovlasti da daje suglasnost na akte koje donosi ravnatelj policije, da traži izvješća o radu Uprave policije u vezi izvršavanja poslova iz njene nadležnosti, kao i da odredi izvršenje pojedinih zadataka iz nadležnosti Uprave policije i rokove za izvršenje. Kao i postojeći zakon, i novi prijedlog propisuje da će nacionalna struktura u MUP-u odražavati nacionalni sastav u FBiH prema popisu stanovništva iz 1991.
