Županijski sud u Mostaru već nekoliko godina bilježi konstantne napretke u radu. O događanjima u ovoj instituciji razgovarali smo s predsjednikom Suda Mladenom Jurišićem.

•Kako biste ocijenili rad Županijskog suda u Mostaru?

Naša prva funkcija jest da budemo apelacijski sud, da rješavamo žalbe drugih sudova, ali imamo i prvostupanjsku nadležnost u kaznenim predmetima i upravnih sporova kojih ima jako mnogo. Što se tiče prve nadležnosti, zadovoljan sam, tu smo veoma ažurni i imamo samo 11 neriješenih predmeta do sada. Jedan dio predmeta stoji jer su optuženi pobjegli, a prema novom zakonu ne može se suditi u odsutnosti.

•Što je s ostalim predmetima?

Ostali referati su svi ažurni izuzev žalbenog referata. Tu nam neprekidno raste broj nezavršenih predmeta. Ovaj broj sudaca koji imamo ne može riješiti ni priljev predmeta koji imamo, a da ne govorimo o zaostatcima iz prethodnih godina. Mi smo na kraju prošle godine imali 1500 tih predmeta nezavršenih, sad ih ima oko 2000. Oni se multipliciraju samo zato što nemamo dovoljan broj sudaca. Mi smo upozoravali izvršnu vlast na ovaj problem, svake godine im šaljem analize iz kojih se može vidjeti kako svaki sudac Županijskog suda u Mostaru radi 140 posto norme. Znači, radimo 40 posto više od zadanih normativa, ali ne možemo riješiti toliki broj predmeta. Prema analizi Visokog sudbenog vijeća, prošle godine smo trebali dobiti dvoje redovitih sudaca i dvoje dodatnih sudaca. Dodatni suci bi bili zaposleni na dvije godine i radili bi samo stare predmete. Međutim, izvršna i zakonodavna vlast u županiji nisu osigurali sredstva za ove suce. Iako se lako primaju doktori, nastavnici i ostali, priča o prijmu sudaca je bauk za vlast.

•Problem je u nedostatku novca?!

Vlada je odobrila novac za još dvoje suca i to je prošlo proračun. Međutim, na posljednjem rebalansu nama su oduzeli ta sredstva bez ikakva objašnjenja.

•O kojem iznosu se radi?

Radi se o 160.000 KM za dvoje sudaca i jednog daktilografa.

•Koliko se danas čeka na rješenje žalbe?

Ako sudac ima 300 predmeta a normativ mu je 20 mjesečno, znači predmet će biti riješen za 15 mjeseci. Sudac ne može riješiti više od 20 predmeta mjesečno. Međutim, došao je naputak od Visokog sudbenog vijeća da radimo najstarije predmete. Mi poštujemo tu odluku i stvarno radimo te predmete. Kako to poštuju i općinski sudovi, mi dobivamo predmete stare i po 20 godina. Ti predmeti su stajali u nekim ladicama, ali Visoko vijeće je zaprijetilo otkazima, kaznama i vidim da se zaista rade najstariji predmeti. Zbog toga ljudi koji već dugo čekaju na odluku suda mogu uskoro očekivati rješenja.

•Što je s predmetima po hitnoj proceduri?

Oni idu u proceduru jer se moraju završavati u najkraćem mogućem roku. Donio sam odluku da suci od tih 20 predmeta mjesečno na kojima rade uzimaju 60 posto starih i 40 posto hitnih predmeta. Pokušavamo raditi i jedne i druge, ali intencija je na starim predmetima. Da sumiram, radimo više od predviđenog, ali opet ne možemo stići sve. Radimo i predmete koje ne poznaje europsko pravosuđe. To su predmeti koji proizlaze iz prava u kolektivnim ugovorima. Imamo zaista mnogo tih predmeta. Odjednom nam dođe po 1000 predmeta i imamo kaos. Odvjetnici idu na pojedinačne tužbe, a zakon ne dopušta sudu da spoji predmete u jedan proces. Zbog toga tražimo hitnu izmjenu članka zakona koji nam ne dopušta da ovakve predmete spojimo u jedan.

•Imate neki primjer masovnih tužbi?

Posljednji primjer su predmeti logoraša. Sada ih na tisuće dolazi na općinski sud.

•Što je s tužbama djelatnika iz SKB-a Mostar?

Isti je slučaj s obje bolnice u Mostaru. Zaposlenici su tužili za razlike plaća. Čekalo se tumačenje jesu li ti kolektivni ugovori validni. Posljednje što imamo jest odluka Ustavnog suda BiH i jedna revizija Vrhovnog suda FBiH gdje stoji da su kolektivni ugovori validni i da bolnice moraju isplatiti radnike. Sjedio sam, iako možda ne bih trebao, ali bolje ja nego suci, s menadžmentom obje bolnice koji su dolazili vidjeti što se može uraditi. Rekao sam da možemo pričekati jedno vrijeme da vidimo pravna stajališta Ustavnog suda.

•Ali Ustavni sud FBiH kaže drukčije.

Da, to je kolizija dva ustavna suda. Prema mome mišljenju, Ustavni sud FBiH je dobro procijenio da kolektivni ugovor u zdravstvu nije u redu jer ga je potpisao federalni ministar zdravstva, a ne županijski ministri ili vlade.

•Hoćete li uložiti žalbu Ustavnom sudu FBiH?

Možemo podnijeti samo zahtjev za ustavno pitanje. Bio je dogovor da postavimo ustavno pitanje, ali u to vrijeme smo dobili odluku Ustavnog suda BiH. Ali to pitanje mogu postaviti i zastupnici. Sud onda može prekinuti rad na predmetu i zatražiti ocjenu ustavnosti od Ustavnog suda FBiH. Vidjet ću sa svojim odjelom da to i uradimo, ali Ustavni sud FBiH dobro zna za koliziju s Ustavnim sudom BiH. Predstavnici dva ustavna suda bi trebali zajedno sjesti i iznaći zajednički stav.

•Prema Vašemu mišljenju, postoje li vanjski utjecaji na pravosuđe u Bosni i Hercegovini?

Tko to tvrdi, trebao bi dati i primjere. Mislim da je suprotno. Reforma je dovela do potpune samostalnosti sudstva, to je po meni činjenica. Ne može se nitko ni na koji način uplitati u rad sudova i ja ne vidim to uplitanje. Na nekoj razini, odnosno Sudu BiH neki predmeti su pod lupom javnosti i događaju se neke stvari koji su neobjašnjive. Zašto se neke prijave ne rješavaju, to je stvar tužiteljstva, ne sudova. Mislim da nema utjecaja na ishode suđenja, jedna od činjenica gdje je javnost osjetljiva je veliki broj oslobađajućih presuda protiv ljudi iz političkog života. To opet dovodi u pitanje kvalitetu optužnice, a ne rada suda. Ipak, mislim da bi javnost trebalo obavijestiti zašto se ne podižu optužnice protiv nekih ljudi. Treba reći ima li uopće predmeta, nedostaje li dokaza i što je problem. Tvrdim da veliki broj oslobađajućih presuda je rezultat nedostatka dokaza, a ne utjecaja politike na sudove.

Otkriven veliki lanac prijevara: Varali su ljude preko pozivnih centara