Dok se Hrvatska priprema za referendum o ulasku u EU, promjene u Uniji odvijaju se tolikom brzinom da već sada praktički zastarijeva ono što je dogovoreno i upisano u hrvatski pristupni ugovor, a tiče se novca iz kohezijskih fondova. Europska komisija predstavila je novi koncept kohezijske politike koji će vrijediti u sljedećoj financijskoj perspektivi, od 2014. do 2020., a među novostima predlaže se i smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova.

Prema novom prijedlogu, svaka zemlja članica od 2014. moći će iz kohezijskih fondova povlačiti maksimalno 2,5 posto svoga GNI-a (brutonacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod (BDP) uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). U dogovorenim stajalištima i pristupnom ugovoru između EU i Hrvatske zapisano je da Hrvatska može godišnje iz kohezijskih fondova EU povlačiti maksimalno 3,53 posto svoga BDP-a. Usvoji li se ovaj novi prijedlog Europske komisije, to znači da će i za Hrvatsku od 2014. godine vrijediti “plafon” od 2,5 posto. To je razlika od oko 502 milijuna eura godišnje, ako se kao orijentir uzmu iznosi hrvatskog BDP-a i GNI-a za 2009., koji su dostupni na Eurostatu.

Diskriminirajuća mjera

Prijedlog Europske komisije predstavljen je u četvrtak, a već su se pobunili premijeri Mađarske i triju baltičkih zemalja, koji u pismu Komisiji upozoravaju da odredba od 2,5 posto dovodi u diskriminirajuću poziciju manje razvijene zemlje. Dosad je maksimalan iznos koji neka zemlja članica može povući iz kohezijskih fondova EU bio ograničen na 4 posto GNI-a. Pod kohezijskom politikom EU podrazumjeva se pet fondovaa: kohezijski fond iz kojeg se financiraju infrastrukturni projekti, Europski fond za regionalni razvoj, fond za ruralni razvoj, ribarski fond i Europski socijalni fond pomoću kojeg se povećava zaposlenost.

Svih pet fondova imaju za cilj smanjivanje razlika unutar EU. Mađarska, Litva, Letonija i Estonija sada traže istomišljenike koji će podržati njihovu inicijativu da se odustane od odredbe o 2,5 posto. Litva je, primjerice, u 2009. iz svih EU fondova povukla rekordnih 5,7 posto vrijednosti svoga GNI-a. Procijeni li da joj ta nova odredba neće ići na ruku kad postane nova članica, i Hrvatska već sada može pokušati nešto učiniti. Hrvatska je u specifičnoj poziciji da ulazi u EU na kraju jedne financijske perspektive, a pravila nove financijske perspektive upravo se sada određuju, i to u kontekstu velike krize eurozone. Europska komisija predlaže i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od 3 posto.

Opasno na rubu

Prema podacima Vlade, hrvatski javni dug je oko 50 posto BDP-a (iako izračun Hrvatske udruge banaka tvrdi da je on na 58,7 posto BDP-a), a proračunski deficit lani je bio 4,7 posto. Komisija je zbog tog prijedloga također izložena oštrim kritikama s različitih strana. “Sadašnja kriza ima razoran efekt na naše regije i gradove, a EU fondovi imaju ključnu ulogu u ekonomskom oporavku. Zbog toga ne možemo prihvatiti prijedlog o suspenziji financiranja iz fondova za zemlje koje krše pravila EU o deficitu i javnom dugu. To će samo pogoršati situaciju”, rekla je Mercedes Bresso, predsjednica Odbora regija, tijela koje savjetuje Komisiju o regionalnoj politici, ali očito se njihovi savjeti ne čuju baš najbolje.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura