Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Nakon 76 godina vlasti žele aktivirati nalazišta zlata

Stotine milijuna dolara leži u srcu Bosne. Nalazišta zlata i srebra se opet oživljuju
08. srpnja 2012. u 11:17 0 komentara 1526 prikaza
Zlato

Priča o stotinama milijuna dolara koje navodno stoje zakopane na brdu Ključ iznad naselja Bakovići, a koje netko treba samo iskopati i obogatiti se, kao da ne dotiče previše mještane ovog fojničkog naselja. Tek rijetki stariji mještani još se sjećaju rudnika zlata koji je zatvoren prije 76 godina, a priče o zlatu koje se iz Bakovića nekad izvozilo za Veliku Britaniju i druge europske zemlje znaju dobro i mlađi žitelji ovog mjesta, jer djedovi i stričevi koji su nekad radili u rudniku, ispričali su im kako se nekad pronalazilo zlato i srebro. Jedan od njih je i Darvin Bućo.

Rukama vadili zlato

U rudniku zlata radio je njegov pokojni djed Ivo, ali i dvojica stričeva Boško i Matijaš. Darvina Buću zatekli smo u kafiću simbolična naziva “Gold“ gdje radi kao konobar, a na pitanje je li po zlatu s obližnjeg brda Ključ nazvan kafić, Darvin se samo zagonetno osmjehuje. Vijest o mogućem ponovnom aktiviranju rudnika zlata, u Bakovićima je dočekana prilično ravnodušno. Nema euforije, niti nerealnih očekivanja o procvatu ovog kraja. Možda i zato što mještani Bakovića i okolnih fojničkih naselja imaju izraženu ekološku svijest. Pobunili su se protiv gradnje mini hidrocentrala na rijeci Gvožđanki, pobunit će se kažu i protiv iskorištavanja zlata ako bude na njihovu štetu. “Mi smo održali javnu raspravo o mogućem izdavanju koncesije na rudnik zlata. Nemamo ništa protiv da je netko dobije, ali država mora u tom slučaju odraditi svoj dio posla i pobrinuti se da koncesionar ne uništava okoliš, ne minira brda, stvara buku ili oslobađa velike količine sumpora koje bi mogle biti pogubne za život nas mještana i cijeli okoliš“, kaže Darvin Bućo. Njegovo razmišljanje dijeli i većina ostalih mještana Bakovića koje smo zatekli za boravka u ovom mjestu. O zlatu na obližnjem brdu priča se, ali ne s toliko euforije kao izvan mjesta, kažu. Većina međutim vjeruje da zlata i srebra u Bakovićima još ima te da vrijedi istražiti nekadašnja nalazišta. “Djed i stričevi pričali su mi da se ovdje dnevno nalazilo i po 12 kilograma zlata. U rudniku je radilo oko 700 radnika, koji su zlato vadili ručno. Nakon toga zlato se konjima odvozilo do planine Bitovinje gdje bi po njega, na jednoj čistini, dolazio zrakoplov i vozio ga za Englesku i druge europske zemlje“, ispričao nam je Darvin Bućo. Ako bi rudnik zlata u Bakovićima bio aktiviran, od ručnog vađenja ovog plemenitog i skupog metala nema ništa, a ni od transporta konjima, a sve bi drugo narušilo mir mještana. Jasno, kompromis bi se mogao naći, ako budući koncesionar bude imao razumijevanja za ovaj kraj, a da brdo Ključ vrijedi istražiti, uvjereni su ne samo mještani već i ljudi iz dalekih prekooceanskih zemalja. Potvrđuje to priča koju nam je ispričao Darvin Bućo. “Prije nekoliko godina do mene je došao jedan Kanađanin, pripadnik SFOR-a. Kaže da se slučajno našao u Bakovićima, a kad je već tu odlučio se raspitati za rudnik zlata. Ono što je zanimljivo jest da je sa sobom imao karte s precizno ucrtanim koordinatama rudnika i cijelog naselja. Za nalazišta zlata i srebra u ovom kraju definitivno zna cijeli svijet“, zaključuje Bućo.

Dali dozvolu za istraživanje

Općinske vlasti Fojnice dale su dozvolu za istraživanje lokacije, ali zahtjev za koncesiju još nije otišao prema županijskim tijelima vlasti koje, do donošenja drugačijeg zakona, izdaju koncesije. “Koncesiju za ponovno aktiviranje rudnika zlata u Bakovićima još nismo nikomu izdali. Znam da su općinske vlasti odobrile istraživanja, a pokaže li se da ima zlata ili srebra koncesiju će dobiti najbolji ponuđač, kaže Seđad Milanović, ministar gospodarstva u Vladi SBŽ-a. I dok čekaju moguće pokretanje rudnika zlata koji je ugašen 1936. godine, a nad kojim su koncesiju imali Englezi, mještani Bakovića poručuju “nije zlato sve što sija“. Za njih je zlato i ujedno neiskorišten prirodni potencijal i čist okoliš, te bistra rijeka Gvoždžanka u kojoj se nekad ručno, kao po scenariju američkog filma, ispiralo zlato. Kažu to s razlogom jer, iako su slovili za najveće nalazište zlata i srebra u jugoistočnoj Europi, Bakovići i okolna naselja, najmanje su profitirali od zlata i srebra pronađenog u njihovu kraju. Umjesto procvata ovog kraja, razvijale su se europske države navikle živjeti od kolonija, a Velika Britanija bila je pravi umjetnik u tomu.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.