Mjesečno i do 500 ljudi zna potražiti pomoć na samo jednom od nekoliko SOS telefona koji djeluju u Bosni i Hercegovini. Jasan je to signal da je bosanskohercegovačko društvo preplavljeno nepravdom, nasiljem i nepoštivanjem ljudskih prava.

Trgovina ljudima

Fadila Hadžić, direktorica Fondacije La strada BiH, udruge koja se primarno bavi prevencijom i borbom protiv trgovine ljudima, kaže kako se svakog mjeseca na njihovu SOS telefonsku liniju javi između 150 i 200, a nekada i dvostruko više osoba koje se žale na ugrožavanje njihovih prava.

- Najviše poziva se odnosi na trgovinu ljudima, kućno nasilje, iako ima i mnogo poziva vezanih uz pravne probleme, imovinska pitanja, probleme s narkomanijom. Međutim, naši ljudi nisu dovoljno upućeni i pozivaju nas osobe s problemima razne prirode, iako je ova SOS linija prvenstveno otvorena za žrtve nasilja i trgovine ljudima. Broj poziva se obično kreće između 150 i 200 mjesečno, iako u razdobljima kada oblijepimo plakate s brojem našeg SOS telefona, imamo i do 500 poziva.

Moram naglasiti da nam se javljaju i osobe s psihičkim problemima, koje nas nazovu i jednostavno pričaju, često i nesuvisle stvari o trgovini ljudima, a kada mi to provjerimo, ispostavi se da tu nema ništa, ističe Hadžić.

Premda su im iskustva vrlo različita, najviše ih zaokuplja borba protiv trgovine ljudima i prisilne prostitucije, a to je i te kako veliki problem u BiH. Suprotno ustaljenom mišljenju, žrtve trgovine ljudima i prisilne prostitucije nisu djevojke iz istočnoeuropskih zemalja nego djevojke iz Bosne i Hercegovine.

- To su obično djevojke i žene koje dolaze iz disfunkcionalnih obitelji, u kojima je prisutan problem alkoholizma. Kućno nasilje je jedan od prvih koraka u lancu trgovine ljudima, jer djevojke iz takvih obitelji budu lak plijen trgovaca ljudima ili se odaju drogi i alkoholu i onda ih je lako prevariti. Stoga se mi najviše i bavimo kućnim nasiljem kao uzrokom trgovine ljudima, kaže Hadžić.

Šokantna situacija

Koliko je ovo ozbiljan problem, svjedoči i informacija da je najmlađa žrtva trgovine i prisilne prostitucije kojoj je pružena pomoć u La stradi bila jedna trinaestogodišnja djevojčica. To je bila šokantna situacija za sve u ovoj organizaciji.

- Neki ljudi zaziru od policije. Je li to rezultat krutosti našeg sustava ili neučinkovitosti policije u rješavanju problema, teško je reći. Nama se uglavnom ljudi javljaju upravo kako bi izbjegli susret s policijom. Kada se javi netko tko je upoznat sa slučajem trgovine ljudima ili narkomanije, izbjegava javljanje policiji, jer to onda ima obilježje javnosti.

U nas imaju više povjerenja, jer je poziv na SOS telefon anoniman. Ako oni ne žele, mi taj slučaj ne prijavljemo policiji ili se dogovorimo da ga prijavimo bez navođenja imena i prezimena, kaže Hadžić.

U slučaju problema s narkomanijom, osoba se poziva na razgovor u La stradu, gdje psiholog i socijalni radnik obave razgovor s njom i predoče joj mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju.

Iz trgovina se povlači brašno: “Kupcima ćemo vratiti novac”