Relevantna znanstvena istraživanjima pokazala su da u BiH postoje značajne količine nafte od naselja Drežnica, sjeverno od Mostara, preko cijelog planinskog pojasa Dinarida u Hercegovini do sjevera Posavine, točnije na prostoru Šamca, Semberije i Majevice. Ovo je za tursku novinsku agenciju Anadolija, još jednom potvrdio geomorfolog i profesor Univerziteta u Sarajevu Ibrahim Bušatlija, aktivirajući ponovno priču o postojanju naftnih polja u BiH, a u kontekstu serije najnovijeg poskupljenja nafte i naftnih prerađevina na svjetskom tržištu.
Nastavak istraživanja
“Jedna od lokacija je uz rijeku Savu, jedna je kroz sredinu Dinarida od Sarajeva prema Zenici, a jedna je uz primorje uz Dalmaciju. Postojanje nafte na ovim lokacijama u BiH je utvrđeno i tu nema dileme”, istaknuo je profesor Bušatlija. Spomenimo da su Vlada FBiH i Shell Company potpisali memorandum o razumijevanju kojim se reguliraju geološka istraživanja nafte i plina na području ovog bh. entiteta. Prve bušotine nafte i plina u FBiH očekuju se 2013. godine, a eksploatacija početkom 2015. godine. Istodobno naftna tvrtka Jadran Naftagas, koja je u srbijansko-ruskom vlasništvu, već je odradila prva seizmička istraživanja u sjevernom dijelu BiH, od N. Grada do Doboja, nakon čega je stigla potvrda da naftne zalihe tamo i postoje.
Naftna polja u Hercegovini
Na temelju dosadašnjih istraživanja koja su rađena sve do 1991. godine u sjeveroistočnoj Bosni, procjenjuje se da postoje rezerve sirove nafte u četiri područja i to: južno od Bosanskog Šamca, gdje procjena rezervi iznosi 64,5 milijuna barela (oko 9,2 milijuna tona), jugozapadno od Orašja gdje su rezerve procijenjene na 42,5 do 108,4 milijuna barela (oko 6,1 - 15,5 milijuna tona).
Na prostoru Tuzlanske regije gdje se ukazivala više puta naftna mrlja, točnije u dolini rijeke Tinje, navodno se kriju rezerve od 99,8 milijuna barela (oko 14,3 milijuna tona), te u okolini Lopara gdje se rezerve nafte procjenjuju na 83,2 milijuna barela (oko 11,9 milijuna tona). Velike zalihe nafte kriju se u Hercegovini do Glamoča, ali bez podataka o okvirnim količinama.
Relevantna znanstvena istraživanjima pokazala su da u BiH postoje značajne količine nafte od naselja Drežnica, sjeverno od Mostara, preko cijelog planinskog pojasa Dinarida u Hercegovini do sjevera Posavine, točnije na prostoru Šamca, Semberije i Majevice. Ovo je za tursku novinsku agenciju Anadolija, još jednom potvrdio geomorfolog i profesor Univerziteta u Sarajevu Ibrahim Bušatlija, aktivirajući ponovno priču o postojanju naftnih polja u BiH, a u kontekstu serije najnovijeg poskupljenja nafte i naftnih prerađevina na svjetskom tržištu.
Nastavak istraživanja
“Jedna od lokacija je uz rijeku Savu, jedna je kroz sredinu Dinarida od Sarajeva prema Zenici, a jedna je uz primorje uz Dalmaciju. Postojanje nafte na ovim lokacijama u BiH je utvrđeno i tu nema dileme”, istaknuo je profesor Bušatlija. Spomenimo da su Vlada FBiH i Shell Company potpisali memorandum o razumijevanju kojim se reguliraju geološka istraživanja nafte i plina na području ovog bh. entiteta. Prve bušotine nafte i plina u FBiH očekuju se 2013. godine, a eksploatacija početkom 2015. godine. Istodobno naftna tvrtka Jadran Naftagas, koja je u srbijansko-ruskom vlasništvu, već je odradila prva seizmička istraživanja u sjevernom dijelu BiH, od N. Grada do Doboja, nakon čega je stigla potvrda da naftne zalihe tamo i postoje.
Naftna polja u Hercegovini
Na temelju dosadašnjih istraživanja koja su rađena sve do 1991. godine u sjeveroistočnoj Bosni, procjenjuje se da postoje rezerve sirove nafte u četiri područja i to: južno od Bosanskog Šamca, gdje procjena rezervi iznosi 64,5 milijuna barela (oko 9,2 milijuna tona), jugozapadno od Orašja gdje su rezerve procijenjene na 42,5 do 108,4 milijuna barela (oko 6,1 - 15,5 milijuna tona).
Na prostoru Tuzlanske regije gdje se ukazivala više puta naftna mrlja, točnije u dolini rijeke Tinje, navodno se kriju rezerve od 99,8 milijuna barela (oko 14,3 milijuna tona), te u okolini Lopara gdje se rezerve nafte procjenjuju na 83,2 milijuna barela (oko 11,9 milijuna tona). Velike zalihe nafte kriju se u Hercegovini do Glamoča, ali bez podataka o okvirnim količinama.
