Talijnski premijer uskoro stiže u BiH. Poruka je to podrške ove zemlje BiH na putu prema Europskoj uniji. Pored toga Italija je jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH, veliki broj hodočaniska dolazi svakodnevno u Međugorje... O ovim i drugim zanimljivim temama razgovarali smo s veleposlanikom Republike Italije u BiH Nj. E. Raimondo de Cardonom

Možete li nam dati ocjenu suradnje i ukupnih odnosa Italije i BiH?

Rekao bih da je suradnja odlična. Od kraja rata Italija se snažno zalaže za stabilizaciju i razvoj Bosne i Hercegovine. Općenito gledano, talijanska potpora se artikulira kroz tri razine: političko-diplomatsku, ekonomsku te putem izravnih kontakata između ljudi. Vi Hercegovci imate neposredan uvid u tom smislu: dovoljno je spomenuti veliki broj talijana koji dolaze u Međugorje.

Ima li mjesta za određene popravke kako bi talijanskim hodočasnicima u Međugorje dolazak bio olakšan? Tu posebno mislim na komunikacijske veze?

Mi činimo velike napore i mogli bismo uspostaviti počasni konzulat da olakšamo suradnju lokalnih vlasti, talijanskih hodočasnika i Ambasade Italije.

Hoće li konzulat biti otvoren u Mostaru?

Razmišljamo o toj mogućnosti i pravimo procjene za taj slučaj. Vjerujem da ćemo u vrlo kratkom roku, od nekoliko tjedana, moći reći hoće li se ta ideja konkretizirati. Što se komunikacija tiče, Vi znate da je prošle godine bila aktivna zrakoplovna linija između Pescare i Mostara koja je odlično funkcionirala, dok su nedavno uspostavljene veze s Barijem, Napolijem i Trstom. Sve to olakšava putovanje hodočasnika iz Italije koji dolaze u Međugorje. Mi se nadamo da će biti moguće uspostaviti talijansku suradnju i s mostarskom zračnom lukom, kao dodatni poticaj za dolaske iz Italije.

Jeste li zadovoljni gospodarskom suradnjom Italije i BiH?

Mogu reći da sam zadovoljan, jer je Italija jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH. Vrijedi spomenuti prisustvo banaka Unicredit i Intesa. Ipak, moram reći da razina investicija ne odražava stvarni potencijal. Podaci o trgovinskoj razmjeni su ohrabrujući, ali i tu ima dosta prostora za poboljšanje. No, nedostatak investicija predstavlja glavni izazov i ne odnosi se na bilateralne odnose s Italijom, nego se tiče BiH općenito, koja nailazi na poteškoće u privlačenju inozemnih ulagača.

Regija Abruzzo je mnogo uradila na povezivanju s BiH i njenim regijama, posebno Hercegovinom. Imam dojam da bi to mogao biti dobar primjer i za druge europske zemlje i regije koje žele pomoći BiH?

Regija Abruzzo je jadranski susjed BiH i zbog toga je vrlo aktivna u BiH. Oni rade izvrstan posao, no tu su i druge talijanske regije koje pokazuju interes za suradnju s BiH.

U BiH uskoro dolazi talijanski premijer, Mario Monti. Što možemo očekivati od tog posjeta?

Predsjednik Vlade će boraviti u BiH 9. i 10. rujna. Prvog dana će prisustvovati otvaranju Međunarodnog susreta za mir, a drugog dana će sudjelovati na institucionalnim sastancima u Sarajevu.

Hoće li posjetiti Mostar?

Ovom prilikom, na žalost, neće moći doći u Mostar, ali Talijani dobro poznaju situaciju u Mostaru i Hercegovini. Vjerujte, premijer Monti poznaje u detalje bosanskohercegovačku situaciju. Iako je izuzetno zauzet u rješavanju problema s Eurom, on je izabrao da će doći ovdje u posjet. To je dokaz da Balkanu i Bosni i Hercegovini pridajemo prioritenu važnost. S druge strane, potpora Italije europskom putu Bosne i Hercegovine je dodatno očitovanje našeg čvrstog europejstva u najširem smislu.

Dolazak premijera Montija ima snažnu političku poruku, iako će teme razgovora sigurno biti vezane i za gospodarstvo?

Premijer Monti će imati priliku razgovarati i o gospodarskoj i o političkoj suradnji sa svojim sugovornicima i moći će dati dodatni poticaj za unaprijeđnje naših odnosa u tom polju.

BiH je u permanentnoj političkoj krizi. Gdje vidite glavne uzroke takvog stanja, a gdje mogućnost dugoročnijeg rješenja?

Radi se o, na određeni način, kontradiktornoj situaciji. BiH putuje na dva kolosijeka. Jedan je taj europski koji je, bez obzira na sve, barem do sada išao naprijed i davao izuzetne rezultate. Drugi je unutarnja politika u užem smislu koja se nalazi pred nizom poteškoća kojima svjedočimo u posljednjih nekoliko mjeseci. Bitno je da političko-institucionalni proces bude tečan i da daje rezultate koji trebaju građanima ove zemlje. BiH raspolaže funkcionalnim demokratskim sustavom. Demokratska dijalektika podrazumijeva utrošak određenog vremena i pronalaženje prostora u cilju postizanja neophodnih kompromisa; tako je u svim demokracijama. U jednoj tako kompleksnoj i heterogenoj državi kao što je ova izazov je posebno zahtjevan. Za nas je važno da se ta dva aspekta, onaj koji se tiče unutarnje političke dijalektike i europski put, ne priječe jedan drugom. Smatram da je europski put ključan za stabilizaciju i razvoj, ne samo BiH, već cijele ove regije i zato je bitno da unutarnja politička pitanja ne ometaju europski proces. Treba naglasiti da je Bruxelles u više navrata stavljao na raspolaganje BiH brojne prilike da zajedno rade na procesu približavanja BiH Europskoj uniji; bosanskohercegovačke vlasti to ne mogu zanemariti. Posebice naglašavam važnost Mape puta usvojene u Bruxellesu u lipnju ove godine.

Ima mišljenja da unutarnji problemi u BiH, ipak, uveliko utječu na europski put BiH?

Ja kažem da se to ne bi trebalo događati. Nadamo se da će rokovi sadržani u Mapi puta biti ispoštovani.

Koliko Hrvati u BiH kao građani EU od 1. srpnja iduće godine, mogu doprinijeti europeizaciji BiH i popraviti svoju poziciju u BiH?

Ulazak Hrvatske u EU sam po sebi predstavlja jedan vrlo pozitivan događaj i važnu priliku za BiH. Važno je da bh. vlasti budu svjesne toga, prvenstveno stoga što se granica EU sada pomjera do BiH, koja će morati poboljšati svoje standarde prije svega, ali ne isključivo, u trgovinskom sektoru i prilagoditi se standardima EU. To sada predstavlja komplikaciju, ali jednom kada se sprovedu tražene reforme, one će značiti važan napredak za BiH. Bruxelles je ove mjere poticao i ranije, vidim da je BiH sada poduzela niz aktivnosti kako bi nadoknadila nastale zaostatke. Ulazak Hrvatske u EU ima i simbolički značaj zbog činjenice da jedna važna država Zapadnog Balkana postaje dijelom europske obitelji. Hrvatska je iskusila dramatičnost raspada Jugoslavije; njezino pristupanje EU je značajan signal za sve države u regiji, ne samo za BiH. Nema dvojbe da će njezin ulazak povući za sobom i ostatak regije. Ostaje da se vidi kako će unutarnja politika u BiH i hrvatski narod, kao konstitutivni narod u BiH, valorizirati ove novosti.

S velikom pozornošću se ovdje prate i zbivanja u Italiji u kontekstu ekonomske krize. Kako biste Vi danas opisali situaciju u kojoj se nalazi Vaša domovina kao vrlo važna članica EU?

Prije svega bih kazao da napori koje Montijeva Vlada ulaže u Europi predstavljaju središnji element rješavanju situacije s Eurom. Mi podržavamo EU i Euro svim snagama i nemamo nikakvih dvojbi oko toga kakav će biti ishod. Taj ishod će biti jači Euro. Nalazimo se u izuzetno teškom trenutku i postoje različita mišljenja, uključujući i ona pesimistična. Mi smo nadahnuti jakim optimizmom za koji smatramo da se temelji na činjenicama; sigurni smo da će Euro uspjeti. Premijer Monti u tom pogledu održava intenzivan dijalog sa svim europskim liderima. Što se naše ekonomske budućnosti tiče, kriza je pokazala u mnogočemu solidnu ekonomsku situaciju, koju potvrđuju izvaredni podaci o našem izvozu. Italija se pokazala kao konkurentna zemlja na industrijskom planu. Mala i srednja poduzeća su okosnica naše industrije i pokazuju fleksibilnost i sposobnost da se odlično nose s izazivima. Problem je, naravno, širi jer smo suočeni s krizom u kojoj cijela Europa ima negativan ekonomski ciklus i koju produbljuje problem javnog duga. U ljeto 2011. godine talijanski dug je bio predmet špekulativnih napada, koji su i osnovni razlog teških vremena s kojima se suočavamo. Međutim, postoje naznake da ćemo 2013. godine izaći iz recesije. Europski čelnici su angažirani u potrazi za rješenjima problema s kojima se suočavamo, počevši od središnjeg pitanja odnosa između monetarne i fiskalne politike u Eurozoni. Italija će imati koristi od toga. Predsjednik Monti daje vrlo značajan doprinos ovom procesu.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora