Martin Raguž novi je predsjednik HDZ-a 1990. Tako su odlučili izaslanici 4. sabora ove stranke koji je održan u Sarajevu, u zgradi Parlamenta BiH. Saboru je nazočilo 538 izaslanika, te veliki broj gostiju iz međunarodne zajednice, diplomatskog kora te predstavnika političkih stranaka iz cijele BiH i susjedne Hrvatske. Za izbor predsjednika HDZ 1990. kandidirali su se Martin Raguž i Slaven Raguž.
Prema izvješću Izbornog povjerenstva o rezultatima glasovanja, glasovanju je pristupio 533 izaslanik, a za Martina Raguža glasovalo je njih 395 dok je protukandidat Slaven Raguž dobio 136 glasova, a dva glasačka listića su bila nevažeća. Zahvalivši na ukazanom povjerenju, Raguž je kazao kako će se boriti da stranka funkcionira kao jedna uspješna i profitabilna korporacija prema vani. Nakon ulaska Hrvatske u EU, mi želimo poručiti da više nema vremena za gubljenje. Narodi i građani su umorni od nekredibilnih obećanja. HDZ 1990. želi biti dio odgovornosti i rješenja - kazao je Raguž.
Zapažen govor na Saboru imao je sad već bivši lider HDZ-a 1990. dr. Božo Ljubić koji je otkrio da će u idućih par mjeseci svoje političke aktivnosti svesti na minimum, te da će nastaviti politički djelovati iz drugačije pozicije nastojeći afirmirati suradnju u prvom redu hrvatskih političkih predstavnika kroz projekt i misiju HNS-a i regiji, kao i na poticanju otvorenog dijaloga s predstavnicima druga dva naroda kroz aktivnosti u institucijama BiH, s ciljem funkcionalizacije i euroatlantskog puta BiH. Ljubić se također osvrnuo i na dosadašnji osmogodišnji rad i djelovanje HDZ 1990. kojeg je nazvao zajedničkim projektom.
U svom posljednjem obraćanju Ljubić je kazao: ''Pokazali smo da smo spremni na alternativno politčko organiziranje i djelovanje, kada nije bilo moguće drugačije djelovati'', naglasio je Ljubić. Kada je u pitanju BiH, konkretno trenutno stanje i budućnost hrvatskog naroda u njoj, Ljubić je kazao kako je ovih dana Hrvatska postala članica EU, a Srbija dobila datum za početak pregovora, iz ocjena političkih analitičara za BiH karakteristična su dva atributa: „crna rupa“ i „tinjajući vulkan“ na jugoistoku Europe. Prema njegovim riječima isprva definicija postratne BiH kao problema je „neostvarena država“ pa čak i „nemoguća država“. Time ne želim reći da BiH nije moguća kao država, već ovakvo strukturirana niti je ostvarena, niti ostvariva, niti moguća.
