Bezbrojna su predviđanja kraja svijeta – jedno od najranijih zabilježeno je prije gotovo 4800 godina, kada se pisac iz drevne Asirije žalio na pad moralnih vrijednosti mlađe generacije, što je, po njegovu mišljenju, nagovještavalo slom civilizacije. Od tada do danas apokaliptična upozorenja redovito se ponavljaju, najčešće bez ikakve znanstvene podloge, prenosi Mirror.
Većina takvih proročanstava dolazila je od vjerskih vođa i proroka – od židovskog vođe Simona bar Giore, koji je vjerovao da će svijet nestati oko 70. godine, do suvremenih propovjednika koji su kraj svijeta najavljivali još prošle jeseni. No jedno upozorenje, izneseno prije više od šest desetljeća, i danas izaziva nelagodu jer ima određenu znanstvenu težinu.
Naime, u studenom 1960. ugledni časopis Science objavio je rad trojice istraživača sa Sveučilišta Illinois – Heinza von Foerstera, Patricije M. More i Lawrencea W. Amiota – koji su upozorili na mogući globalni kolaps u petak, 13. studenoga 2026. godine. Njihova vizija kraja svijeta nije uključivala nuklearni rat, udar asteroida ili supervulkane, već problem koji je daleko teže izbjeći: prenaseljenost.
Znanstvenici su analizirali demografske trendove zapadnog svijeta i zaključili da medicinski napredak dramatično ubrzava rast svjetske populacije. Prema njihovim izračunima, broj ljudi na planetu trebao je “težiti beskonačnosti” upravo oko 2026. godine, što bi rezultiralo globalnim nedostatkom hrane i resursa.
Godine 1960. na Zemlji su živjele oko tri milijarde ljudi. Danas, na pragu 2026., taj broj premašuje osam milijardi – a znakovi ozbiljnog usporavanja rasta još nisu vidljivi. Procjene demografa sugeriraju da bi globalna populacija mogla početi opadati tek oko 2080. godine.
Ova ideja nije nova. Britanski ekonomist Thomas Malthus još je 1798. upozoravao da će čovječanstvo neminovno ostati bez hrane jer stanovništvo raste eksponencijalno, dok proizvodnja hrane raste znatno sporije. Iako se zasad pokazalo da tehnološki i poljoprivredni napredak uspijeva pratiti rast populacije, strah od “maltuzijanske krize” i dalje tinja.
Zanimljivo je da se neki od najbogatijih ljudi na svijetu ponašaju kao da takav scenarij nije nemoguć. Mark Zuckerberg navodno je potrošio gotovo 190 milijuna dolara na golemo imanje na Havajima, gdje gradi luksuzni kompleks s podzemnim bunkerom, vlastitom energijom i zalihama hrane. Jeff Bezos kupio je nekretnine na iznimno sigurnoj lokaciji na Floridi, dok je Larry Ellison praktički preuzeo cijeli havajski otok Lanai.
Iako zvuči poput zapleta znanstvenofantastičnog filma, ova ulaganja otvaraju pitanje: pripremaju li se neki za scenarij u kojem će hrana, prostor i sigurnost postati najvrjednije valute? Hoće li 2026. zaista biti prijelomna godina ili tek još jedan datum u dugoj povijesti neostvarenih apokaliptičnih prognoza – ostaje za vidjeti.
Otvori KEKS Pay
