Radari na cestama mogu zabilježiti prekoračenje brzine i prije nego što vozač primijeti policijsku kontrolu, no ne postoji jedna udaljenost koja vrijedi za sve uređaje. Domet ovisi o vrsti radara, načinu mjerenja, uvjetima na cesti i mogućnostima konkretnog uređaja.
Klasični prijenosni radari tehnički mogu mjeriti brzinu i na udaljenosti većoj od 500 metara. U praksi se, međutim, mjerenje i snimanje prekršaja često obavljaju s oko 150 do 300 metara, između ostalog kako bi se na snimci jasno vidjela registarska oznaka vozila.
Ipak, ovo pravilo ne vrijedi za sve uređaje. Kada su u pitanju klasične fiksne kamere po gradovima, one vas najčešće „hvataju“ na znatno manjoj udaljenosti, uglavnom od 10 do 100 metara ispred samoga stupa.
Koliko daleko mogu mjeriti laserski radari?
Laserski uređaji mjere brzinu na temelju laserskih impulsa koji se odbijaju od vozila. Prema pravilima koja vrijede u Srbiji, oni spadaju u mjerila brzine koja se mogu koristiti kao ručni, prijenosni ili stacionarni uređaji.
Kod klasičnih prijenosnih uređaja tehnički domet može biti veći od 500 metara. Ipak, to ne znači da se svaki prekršaj snima s te udaljenosti. Također, treba imati na umu da policija danas koristi i moderne automatske sustave i takozvane „superradare“. Oni mogu sami, bez zaustavljanja prometnog policajca, snimiti više prometnih traka odjednom te vas fotografirati ne samo zbog brzine, već i ako niste vezali sigurnosni pojas ili ako razgovarate na mobitel.
Može li vas radar snimiti kada ga već prođete?
Da, ovisno o uređaju i načinu mjerenja. Pojedini radari mogu mjeriti brzinu vozila koja se od njih udaljavaju, a ne samo onih koja im se približavaju. To je predviđeno i pravilima za određene vrste mjerenja.
Zato nije sigurno pretpostaviti da ste izbjegli snimanje samo zato što ste prošli pokraj policijskog vozila ili kamere.
Kako funkcionira mjerenje prosječne brzine?
Za razliku od uređaja koji mjere brzinu u određenom trenutku, sustavi za prosječnu brzinu računaju koliko je vremena vozilu potrebno da prijeđe poznatu dionicu ceste.
Ako su poznate duljina dionice i vrijeme između dviju kontrolnih točaka, brzina se izračunava dijeljenjem prijeđenog puta s vremenom. Vozači često misle da se ova brzina mjeri samo od jedne do druge naplatne postaje, ali sustav u Srbiji koristi i takozvane međusekcije. To znači da vas kamere na autocesti mogu provjeravati na više mjesta duž cijele rute. Na taj način sustav može utvrditi je li prosječna brzina bila veća od dopuštene, čak i kada vozač uspori neposredno prije kamere, piše bizportal.rs.
Što kaže propis?
Pravilnik o mjerilima brzine vozila u prometu uređuje vrste mjerila, metode mjerenja i uvjete njihova ovjeravanja. Propis prepoznaje radarska, laserska i senzorska mjerila, kao i stacionarno i pokretno mjerenje.
U propisu nije određena jedna univerzalna udaljenost na kojoj svi radari moraju snimati. Tehničke mogućnosti ovise o konkretnom uređaju, a njegova uporaba mora biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima i uvjetima mjerenja.
Ne postoji jedna udaljenost koja vrijedi za sve radare
Klasični prijenosni radari tehnički mogu mjeriti brzinu i s više od 500 metara, ali se snimanje prekršaja u praksi često obavlja s oko 150 do 300 metara, dok vas gradske kamere snimaju izbliza. Fiksne kamere imaju drugačija obilježja, dok sustavi za prosječnu brzinu funkcioniraju na temelju vremena provedenog na nadziranoj dionici koja može biti podijeljena na više kraćih dijelova.
Najvažnije je da ne postoji pouzdano pravilo prema kojem ste sigurni ako radar primijetite tek na određenoj udaljenosti. Umjesto oslanjanja na procjenu dometa, brzinu valja prilagoditi ograničenju i uvjetima na cesti.
Otvori KEKS Pay
