Ciklu (Beta vulgaris) u prehrani su koristili još antički Rimljani na isti način kako se koristi u suvremeno doba: svježu ili iz turšije. To je povrće podrijetlom s Mediterana odakle se širilo po svijetu i odavno se već smatra najzdravijim. Potvrđena ljekovitost cikle potječe od betanina i betaina, sastojaka koji potiču razmjenu tvari, reguliraju krvni tlak, vitamina C i vitamina iz B skupine, čak i iznimno rijetkog u biljkama vitamina B12, prenosi agroklub.ba.

Djeluje povoljno na kosti i zube, sadržajem cinka jača organizam protiv ateroskleroze, a željezom iznimno povoljno djeluje na krvnu sliku, organe za probavu i žuč. Antocijanin i betacijanin u cikli daju joj lijepu crvenu boju, ali i djeluju na obnavljanje krvi, a u nekim slučajevima ublažavaju i depresiju.

Kako bi njezin puni učinak na zdravlje i ljepotu došao do izražaja, nužno je dnevno jesti barem tri - četiri male cikle spremljene po želji. Još su nekadašnji poljoprivrednici znali da cikla ili njezin sok, kada se uzimaju svakodnevno, posebno sok s medom, donose zdravlje, svjež dah, lijep ten, dobro raspoloženje. Znali su, također, da je ovo povrće blagotvorno za trudnice i malu djecu. Priprema je jednostavna, a povoljan učinak velik. Sadrži pektin kao jabuka, ali i vrlo korisne ugljične hidrate i masnoće. Manje je poznato kako se u prehrani može koristiti i njezino lišće.

U vrijeme kad su među seoskim življem rumeni obrazi bili dokaz djevojačkog zdravlja, djevojke su koristile krpicu natopljenu ciklom da narumene obraze i usta, prenosi agroklub.ba.

Važna obavijest HZMO-a: Mirovine ovaj mjesec sjedaju ranije nego inače, stotine tisuća umirovljenika dobit će povećanje