Međunarodni tim znanstvenika otkrio je korijene dosad nepoznatog sustava drevnih planinskih lanaca ispod ledenog pokrivača Antarktike. Ti planinski lanci, poznati kao „superplanine“, po veličini su usporedivi s Himalajom.
Otkriće stručnjaka s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) i njemačkog Istraživačkog centra za geoznanosti GFZ, objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters, ne samo da mijenja dosadašnje razumijevanje geološke prošlosti kontinenta već nudi i novo objašnjenje razvoja života na Zemlji.
Istraživači su identificirali ostatke golemih drevnih planinskih lanaca nastalih tijekom oblikovanja superkontinenta Gondvane prije otprilike 650 do 450 milijuna godina.
Prema navodima znanstvenika, ti su lanci nastali sudarom Antarktike s Indijom i Afrikom, u procesu koji opisuju kao najveći planinotvorni događaj koji je pogodio taj kontinent.
Kako su planine otkrivene?
Budući da je više od 99,5 posto Antarktike prekriveno debelim ledenim pokrivačem, znanstvenici nisu izravno proučavali stijene. Umjesto toga, analizirali su sedimente prikupljene oceanskim bušenjem duž kontinentalnog ruba.
Stručnjaci su ispitali 1.712 sitnih mineralnih zrna, kristala cirkona. Zahvaljujući njihovu geokemijskom sastavu, ti kristali čuvaju informacije o tlakovima i vremenu u kojem su nastali.
Na temelju uzoraka znanstvenici su mogli odrediti starost i kemijski sastav stijena iz kojih potječu te zaključiti kakvi su geološki procesi doveli do njihova nastanka, otkrivajući duboko zakopane i erozijom istrošene korijene nekadašnjih divovskih planinskih lanaca.
Što znamo o drevnim planinskim lancima?
Ian Campbell, emeritus profesor na ANU-u i suautor studije, smatra da je brzo trošenje tih planina imalo ključnu ulogu u razvoju života na Zemlji. Trošenje stijena oslobodilo je goleme količine hranjivih tvari u oceane, smanjilo koncentraciju ugljikova dioksida u atmosferi i povećalo razinu kisika.
Time su stvoreni uvjeti za pojavu prvih organizama s čvrstim kosturima prije 539 milijuna godina, kao i za nagli porast raznolikosti životinja poznat pod nazivom kambrijska eksplozija.
Još jedno veliko otkriće ove godine
Koristeći novu kartu utemeljenu na satelitskim snimkama visoke rezolucije i kretanju leda, znanstvenici su ranije ove godine identificirali tisuće dosad nepoznatih manjih podledenih grebena i reljefnih oblika ispod Antarktike.
Nova karta, objavljena u siječnju 2026. godine u časopisu Science, prikazuje stijensku podlogu ispod višekilometarskog ledenog pokrivača detaljnije nego ikad prije te otkriva gotovo 72.000 ranije nepoznatih brežuljaka, nazubljenih alpskih planinskih lanaca i golemih drevnih riječnih kanala.
Primjenom metode nazvane analiza poremećaja toka leda (IFPA), koja kombinira satelitske snimke visoke rezolucije i fizikalne jednadžbe kretanja ledenjaka, istraživači su uspjeli kartirati reljefne oblike veličine od dva do 30 kilometara.
Karta je identificirala točno 71.997 podledenih brežuljaka, više nego dvostruko u odnosu na broj prikazan u ranijim modelima. Ranija radarska mjerenja upućivala su na razmjerno ravnu podlogu ispod leda, dok nova karta otkriva dramatične krajolike oštrih grebena i duboko usječenih dolina.
U podledenom bazenu Maud istraživači su otkrili i strmi kanal dug gotovo 400 kilometara, širok šest kilometara i dubok 50 metara. Ti drevni vodotoci izdubili su svoja korita prije nego što je kontinent prekriven ledom.
Zašto su ovogodišnja otkrića na Antarktici važna?
Hrapavost terena ispod leda izravno utječe na brzinu kojom se ledeni pokrivač kreće prema oceanu, što je ključan čimbenik za predviđanje globalnog porasta razine mora.
Gusto raspoređeni brežuljci i nazubljeni vrhovi povećavaju trenje na dnu ledenog pokrivača, usporavajući kretanje ledenjaka. Nasuprot tomu, duboke doline koje se spuštaju prema oceanu djeluju poput autocesta, usmjeravajući led prema moru i ubrzavajući njegov gubitak.