Iako je dio brojnih proizvoda koje redovito konzumiramo, znanstvenici su u najnovijoj studiji zaključili kako je aspartam ipak znatno štetniji nego što se dosad mislilo zbog čega se predlaže revidiranje trenutačnih smjernica o njegovoj svakodnevnoj konzumaciji.
Istraživanje nekolicine znanstvenika objavljeno u časopisu "Biomedicina i farmakoterapija" baca novo svjetlo na učinke jednog od najpoznatijih umjetnih zaslađivača koji se redovito koristi kao zamjena za šećer te u svrhu kontrole tjelesne težine, a koji je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala kao "moguće kancerogenog", ali ipak sigurnog za konzumaciju, dok god njegova preporučena dnevna doza ne prelazi 40 miligrama po kilogramu tjelesne težine, piše Jutarnji.
Učinci zapravo nisu poznati
Autori rada napominju kako dugoročni metabolički i bihevioralni učinci aspartama, iako se široko koristi, zapravo nisu poznati zbog čega su na primjeru mužjaka miševa tijekom jedne godine odlučili testirati njegove dugoročne posljedice.
Miševe su izlagali dozi ekvivalentnoj jednoj šestini preporučenog maksimalnog dnevnog unosa za ljude pri čemu su ovi glodavci, stoji u istraživanju, pokazali smanjenu tjelesnu težinu, prvenstveno zbog smanjenja masnih naslaga za 20 posto, a to je pak sve skupa bilo povezano s blagom srčanom hipertrofijom mjerenom magnetskom rezonancom i histologijom, zajedno sa znakovima promijenjenog neurobihevioralnog poremećaja.
"Ovi nalazi ukazuju na to da iako aspartam može pomoći u postizanju gubitka težine kod miševa, to je popraćeno patofiziološkim promjenama u srcu i moguće u mozgu. Dakle, studija pokazuje da dugotrajna izloženost umjetnim sladilima može imati štetan utjecaj na funkciju organa čak i pri niskim dozama, što sugerira da bi trenutačne smjernice o konzumaciji trebalo kritički preispitati", stoji u radu.
Omiljeni zaslađivač industrije
Studija je značajna jer aspartam predstavlja omiljeni umjetni zaslađivač prehrambene industrije i industrije pića koji je istraživan i analiziran nebrojeno puta ranije, a iako su prethodne studije na miševima i na ljudima pokazale da je potencijalno vrijedan alat u strategijama upravljanja pretilošću te prevencije dijabetesa, znanstvena literatura često je zapravo davala kontradiktornu sliku o ovome spoju iako su regulatorna tijela definirala dnevno preporučeni unos u okvirima kojeg bi konzumacija aspartama trebala biti sigurna.
Usprkos tome, brojni su znanstveni radovi i dalje pokazivali kako postoje razlozi za zabrinutost – recimo, negativni zdravstveni ishodi poput metaboličke disfunkcije, promjene u sastavu crijevne mikrobiote, kardiovaskularne, kognitivne i neurološke učinke, a neke su čak studije izvijestile i o povezanosti s povećanim apetitom, glavoboljama i slično.
Ova posljednja studija, međutim, ide i malo dalje od toga - autori predlažu da se razmisli o tome da se aspartamu dodijeli status lijeka jer rezultati sugeriraju kako njegova relativno niska doza, ekvivalentna jednoj šestini preporučenog dnevnog unosa, može izazvati patofiziološke promjene u srcu.
"U kombinaciji s drugim studijama koje su pokazale jače neurobihevioralne promjene kod miševa od onih ovdje prikazanih i sve većim brojem dokaza o štetnim učincima umjetnih sladila kod ljudi, aspartam bi se možda trebao smatrati lijekom", stoji u studiji.
Stariji miševi tolerantniji
Autori također smatraju kako s konzumacijom aspartama posebno oprezni trebaju biti djeca i adolescenti jer studija upućuje na to da su na ovo sladilo moguće tolerantniji stariji miševi, no dok god se neurološke posljedice bolje ne razumiju, djeca i adolescenti trebali bi ga izbjegavati, posebno kao redovitu komponentu prehrane.
"S pozitivne strane, nije bilo prekomjernog broja smrtnih slučajeva u skupini miševa tretiranih aspartamom, već nešto manje smrtnih slučajeva do dvije godine starosti, tako da promjene na srcu i mozgu nisu opasne po život, barem ne u zaštićenom laboratorijskom okruženju unutar vremenskog okvira eksperimenta", zaključuje se, ali upozorava kako studija pokazuje da već blaga konzumacija može promijeniti funkciju srca i mozga te strukturu srca.
Kad se tome doda studija na ljudima koja je već pokazala da je konzumacija umjetnih zaslađivača povezana s nižom kognitivnom funkcijom kao i povećanim rizikom od koronarne bolesti srca, može se zaključiti da konzumacija umjetnih zaslađivača doprinosi sistemskom oštećenju organa, zbog čega treba ozbiljno pristupiti redefiniranju smjernica o njegovom unosu.
Aspartam je otkriven 1965. godine, a 15 godina poslije odobren je za ljudsku konzumaciju te se danas nalazi u velikom broju pića i namirnica. Među ostalim, nalazi se u Coca-Coli Zero, Red Bullu bez šećera, lijekovima kao što su Maxflu ili Coldmax, brojnim žvakama i pudinzima.
Otvori KEKS Pay
