Simpozij o fra Franji Milićeviću

Sjećanje na 'hercegovačkog Gutenberga'

BiH,27.11.2015.Mostar,franjevacki samostan,  Znanstveni simpozij o fra Franji Milicevicu Photo:Stojan Lasic
28.11.2015.
u 07:00

Obilježavajući 180. godišnjicu rođenja fra Franje Milićevića znanstvenim skupom, skinuta je prašina zaborava i bezobzir nemara Skup je održan u povodu 180. obljetnice rođenja tog velikana

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru dobio je Klub studenata hrvatskoga jezika i književnosti koji nosi ime Franje Milićevića. Klub je nastao prije mjesec dana, a već ima razne aktivnosti i 30 članova.

"Na ideju za osnivanje kluba došli smo zbog toga što je ovo jedino sveučilište u Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku i jedino sveučilište na kojem postoji Odsjek hrvatskog jezika i književnosti. Entuzijazam studenata rezultirao je stvaranjem kluba u kojem ćemo stalnom suradnjom nastojati očuvati našu književnu i jezičnu baštinu, naš jezik i potaknuti hrvatski narod na očuvanje jezika", kazala je predsjednica Kluba studenata hrvatskoga jezika i književnosti "Franjo Milićević" Viktorija Kolak. (OC)

Znanstveni simpozij "Fra (don) Franjo Milićević" održan je u Franjevačkom samostanu u Mostaru u povodu 180. obljetnice rođenja tog hrvatskog narodnog preporoditelja. Ovog velikana pisane riječi, "hercegovačkog Gutenberga", čije mjesto u kulturnoj baštini naroda Hercegovine nije valorizirano dostojno i kako treba, sjetili su se njegova braća franjevci, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Sveučilište u Mostaru. U radu simpozija sudjelovali su predstavnici akademske zajednice i mostarski franjevci fra: Ivan Ševo, ravnatelj FRAM Zirala, rektorica Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, predsjednik skupštine HAZU prof. dr. Ante Mišković, akademik Šimun Musa, fra Andrija Nikić i mnogi drugi. Radovi izloženi na ovom simpoziju bit će objavljeni naknadno u zborniku.

Surova zaboravnost

- Mi smo ovoga velikana, kao i mnoge druge, prepustili zaboravu. Surova je ova naša Hercegovina po tom pitanju, a ne bi smjela biti. Braća franjevci su uvijek donosili napredak u ovu našu zemlju - kazala je rektorica Sveučilišta u Mostaru akademkinja Ljerka Ostojić.

Djela Franje Milićevića aktualna su i danas kao i u 19. stoljeću. Jer osnivanjem prve hrvatske tiskare, pokretanjem prvih hrvatskih novina "Hercegovački bosiljak" i tiskanjem udžbenika opominje koliko su važni pismenost, mediji i obrazovanje. 
Franjo Milićević, moglo se čuti na ovom skupu, cijeli svoj život posvetio je izgradnji boljega svijeta. - Nakon slabljena Osmanskog Carstva i stoljetnog protivljenja, franjevci su 1872. godine uspjeli dopremiti tiskarske strojeve i montirati tiskaru u Vukodolu. Tako su ušli u sferu Gutenbergove galaksije - zapisao je fra Nikić.

Hercegovački preporoditelj

Fra Franjo Milićević (rođen u Ograđeniku 1835. godine, ostat će zapamćen da je 1872. godine otvorio Tiskaru katoličkog poslanstva u Mostaru, prvu hrvatsku tiskaru u BiH i prve hrvatske novine u BiH. Od godine 1882. izdaje listove "Hercegovački bosiljak", "Novi hercegovački bosiljak" pa "Glas Hercegovca". Bio je književnik, jezikoslovac, etnolog, autor prvih udžbenika u Hercegovini, nakladnik i autor prvih kalendara, pisac prve tarife grafičkih radnika BiH, pravaški ideolog i narodni učitelj. Preminuo je u Mostaru 1903. godine. - Fra Franjo Milićević je, zajedno sa svojim suradnicima, udario temelje kulturi na ovim prostorima pronoseći tako slavu svoje Hercegovine diljem naše domovine i Europe - kazao je fra Ivan Ševo. Nema sumnje, fra Franjo Milićević zaslužio je da ga kao istinskog velikana duha predstavimo nadolazećim mladim naraštajima, učenicima, studentima i cijelom puku. *

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije