Pune 122 godine Srpsko prosvjetno i kulturno društvo (SPKD) “Prosvjeta” Sarajevo aktivno radi na zaštiti srpskog identiteta i kulture, njegujući pritom iznimno produktivne odnose s društvima drugih konstitutivnih naroda i ostalih te promovirajući suradnju, dijalog, međusobno uvažavanje kao temelje izgradnje jednog multietničkog, multikulturnog društva kakvo je ono bosanskohercegovačko. Predsjednik SPKD-a “Prosvjeta” Sarajevo Nedeljko Masleša u intervjuu za Večernji list ističe dugu i ponosnu tradiciju društva koje njeguje kulturu i tradiciju srpskog naroda na ovom prostoru te upućuje na činjenicu da od samog osnivanja imaju jako dobru suradnju s Gradskom upravom Sarajevo. Danas se SPKD “Prosvjeta” Sarajevo može pohvaliti nizom aktivnosti, od nakladništva, preko organiziranja brojnih kulturnih događaja do stipendiranja, a osobito su ponosni i na suradnju s drugim nacionalnim društvima, naravno, ne negirajući posebnosti svakoga naroda.
Večernji list: Iza vašega društva iznimno je duga i bogata tradicija. U 122 godine dali ste svojevrsni pečat kulturnim događajima, prosvjetiteljstvu, suradnji... Možete li se osvrnuti na neke značajnije događaje iz prošlosti?
- Srpsko prosvjetno kulturno društvo “Prosvjeta” Sarajevo osnovali su davne 1902. godine ugledni građani Sarajeva i šire u cilju njegovanja kulture i tradicije srpskoga naroda na ovom prostoru. Naravno da se s protokom vremena uloga Prosvjete mijenjala - od prosvjetiteljstva pa do kulture koja je sve više izbijala u prvi plan. Od samog svog osnivanja Prosvjeta je imala iznimno dobre odnose s Gradskom upravom Sarajeva, prolazeći kroz sva burna razdoblja povijesti našega grada i šire zajednice. Napominjem to zbog toga što smo mi Prosvjeta Sarajevo, mi smo autohtona Prosvjeta, iako pod tim nazivom djeluju i neke druge organizacije u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Sve naše aktivnosti te uopće duh Prosvjete čvrsto su povezani s ovim gradom i utkani su u njegovu povijest i tradiciju, tako da s ponosom ističemo da je naše društvo proglašeno društvom od posebnog značaja, kako za Sarajevsku županiju tako i za grad Sarajevo, a dobitnici smo i njegove Šestoaprilske nagrade. Rad Društva bio je zabranjen tijekom oba svjetska rata, a od 1949. do devedesete godine ta se zabrana odnosila na sva nacionalna društva. Od 1992. do 1995. naš rad bio je praćen mnogim problemima, preprekama i izazovima. Mislim da je to razumljivo, ali smo svojim aktivnostima uspjeli i u tom vremenu, onoliko koliko je bilo objektivno moguće, realizirati određene projekte. Naš rad je, naravno, bio praćen s mnogo izazova, pa možda i skepse, ali mi smo uspjeli i u tom razdoblju oživiti rad Prosvjete, ne dopustiti da ona potpuno utihne. Nakon 1995. godine sve do danas naše društvo ima svoje sjedište u Prosvjetinu domu u zgradi koju su 1911. dali izgraditi njezini utemeljitelji u ulici vrlo simboličnog naziva - Sime Milutinovića Sarajlije. Dakle, više od jednog stoljeća ta naša zgrada simbolizira tradiciju prosvjećivanja i širenja kulture u našem gradu, pa prema tome i u Bosni i Hercegovini.
Večernji list: Društvo su u proteklom razdoblju vodili mnogi istaknuti pojedinci iz različitih sfera društvenog života, kulture, znanosti... Koliko je njihovo djelovanje uspostavilo smjer koji slijedite i danas?
- Prosvjetu čine njezini članovi i simpatizeri, ali ton i smjer djelovanja našeg društva davali su od samoga njezina osnivanja njezini čelni ljudi. Mi se s dužnim poštovanjem sjećamo onih osoba koje su bile na čelu Društva u posljednjih tridesetak godina, a koje, nažalost, nisu više s nama. To su, primjerice, maestro Teodor Romanić, akademik Nikola Kovač, poznati sarajevski arhitekt Boro Spasojević, poznata doktorica Zorica Vujisić i drugi. Posljednjih tridesetak godina od obnove rada nacionalnih društava Prosvjeta je nastavila svoju misiju utemeljenu još 1902. godine, a to je da svojim djelovanjem njeguje kulturu i tradiciju srpskog naroda na ovom prostoru. Uz to, s ostalim nacionalnim društvima sudjelovali smo na mnogim prigodnim manifestacijama u Sarajevu, pa i šire.
Večernji list: Na koje biste aktivnosti Društva posebno skrenuli pozornost?
- Izdavaštvo je naša najznačajnija djelatnost u okviru koje se godišnje objavi i do desetak naslova, dakle knjiga, kataloga i monografija. Trebalo bi mnogo prostora da nabrojimo sve te naslove, ali samo ću skrenuti pozornost na jedno kapitalno djelo koje smo ove godine izdali, a to je djelo pod naslovom “Starine Bosne” poznatog i čuvenog Đoke Mazalića. U toj se knjizi može vidjeti što se sve u Bosni i Hercegovini baštini i s gledišta građevinarstva, likovne umjetnosti te, naravno, literature. Ono što ja posebno želim izdvojiti, kad je u pitanju nakladnička djelatnost, to su dva časopisa koja imaju posebno mjesto kod nas. To su “Bosanska vila”, list za književnost, kulturu i društvena pitanja, i Almanah Prosvjete. Oba ova časopisa stara su otprilike koliko i sama Prosvjeta, a opet su jedina dva časopisa koja u Federaciji Bosne i Hercegovine izlaze na ćiriličnom pismu. Ono što je važno istaknuti je činjenica da je u Bosanskoj vili, recimo, svoju prvu pjesmu, još davne 1911. godine, objavio Ivo Andrić, dakle, godinu prije nego što je postao Napretkov stipendist. On je nakon toga postao čak i stipendist Prosvjete.
Večernji list: Uz pisanu riječ, koliko su glazba, likovna i druge umjetnosti zastupljene u vašem djelovanju na terenu?
- Važan segment naše aktivnosti su održavanje književnih tribina, gostovanje na sajmu knjiga, organiziranje likovnih i drugih izložbi, priređivanje svečanih koncerata. Od tih glazbenih događaja ističemo posebno dva koncerta, a to su oni koje Prosvjeta priređuje u čast velikih kršćanskih blagdana - Uskrsa i Božića. Imamo, naravno, mnoga predavanja i prezentacije. U okviru našeg Kluba žena tematiziraju se razna društvena pitanja, uključujući i ova moderna gender pitanja. Treba istaknuti da smo u svibnju 2022., nakon sveobuhvatnih priprema, svečano predstavili Prosvjetinu biblioteku i čitaonicu kao nasljednika središnje biblioteke Prosvjete koju su još 1911. godine u Sarajevu osnovali srpski intelektualci. Biblioteka je tako ponovno smještena tamo gdje je te davne godine bila “rođena” - u Prosvjetinu zgradu u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije. Naša želja je da biblioteka s čitaonicom postane društveni centar koji će biti mjesto susreta književnika i ljubitelja pisane riječi. Mi posvećujemo, u okviru svojih mogućnosti, i dužnu pozornost stipendiranju đaka i studenata kao jednoj od osnovnih zadaća našeg djelovanja. Tako želimo ne samo olakšati školovanje i studiranje našim stipendistima nego i, koliko je to moguće, u danim okolnostima, doprinijeti pomlađivanju našeg članstva. To, naravno, nije lako, ali to je činjenica s kojom se mi ovdje u Sarajevu susrećemo.
Večernji list: Koliki je značaj ostvarivanja i njegovanja suradnje s drugim nacionalnim kulturnim društvima?
- SPKD “Prosvjeta” Sarajevo ima vrlo uspješnu suradnju, što s ponosom ističemo, s ostala tri nacionalna društva sa sjedištem u Sarajevu, dakle, s JKPHD-om “La Benevolencija”, HKD-om “Napredak” i Bošnjačkom zajednicom kulture. Mi smo čak kao plod te uspješne suradnje i osnovali Međukulturno vijeće kako bismo koordinirali naše zajedničke projekte i kako bismo artikulirali, tako da kažem, nastup kod predstavnika vlasti u cilju olakšavanja naših statusnih pitanja, naravno, financijskih i materijalnih i tako dalje, a posebno kada je riječ o Zakonu o restituciji, odnosno vraćanju imovine koja je izvorno pripadala i pripada i dan-danas, ali ne de jure, nego de facto, izvornim vlasnicima, a to su ova četiri nacionalna društva. Kao ilustraciju toga možemo kazati da smo mi u našem domu u Ulici Sime Milutinovića Sarajlije i danas podstanari te plaćamo najamninu i zakupninu Općini Stari Grad u Sarajevu. Ali, evo, to je sudbina ne samo Prosvjete nego i sva četiri nacionalna društva koja posjeduju ogromnu imovinu u Gradu Sarajevu, a neka od nas i šire.
Večernji list: Dakle, za nadati je se da će suradnja s ovim drugim društvima uroditi plodom u smislu da će se interesi i prava nacionalnih društva učinkovitije artikulirati u nastupima pred vlastima?
- Mi se nadamo. Naše međukulturno vijeće djeluje ne samo da realizira zajedničke projekte. Od tih projekata pak treba uputiti na jednu poznatu manifestaciju “Sazvučja” na kojoj nastupaju sva društva sa svojim izvođačima. Simboličan je naziv “Sazvučja”, time želimo reći kako je moguće zajedno, naravno, ne negirajući naše identitetske razlike i sve druge posebnosti itd., ali smatramo da je moguće tako nastupati. Vjerujemo da bi to bio dobar primjer i našim političarima, ali to je do njih da vide hoće li se ugledati na nas ili će nastaviti onako kako oni misle da treba. Uglavnom, mi imamo jako dobru suradnju i nastupamo zajednički tamo gdje možemo i gdje mislimo da treba.
Večernji list: Izazovima unatoč, nastavljate aktivno i dalje...
- U vremenu koje je pred nama, unatoč mnogim izazovima i poteškoćama, Prosvjeta će, kao i ostala društva, svojim djelovanjem i aktivnostima i uz podršku naših partnera nastaviti njegovati i promovirati kulturu i tradiciju naroda kojima pripadamo.
