Bobby Grubić, višestruki dobitnik Emmyja, bit će član žirija za kratkometražni film na 26. Meditu. Grubić, koji je stekao međunarodno priznanje za svoj rad u različitim medijskim formatima, ističe kako je za njega čast biti dio festivala s tako dugom tradicijom.
Večernji list: Dolazite u Široki Brijeg kao član žirija Mediteran Film Festivala za kratkometražni film. Što za Vas osobno znači biti dio ovog festivala i ove selekcije?
Velika mi je čast što sam dio žirija MFF-a. Festival u Širokom Brijegu ima kontinuitet i višegodišnji ugled u regiji, a za mene je uvijek inspirativno promatrati kako dokumentarni film odražava stvarnost Mediterana i ovog dijela Europe. Biti u društvu autora i publike koji cijene autentične priče posebno me ispunjava i nadahnjuje.
Večernji list: Kao višestruki dobitnik Emmy nagrada, s iskustvom rada u različitim medijskim formatima, koliko Vam je izazovno i inspirativno ocjenjivati dokumentarne filmove?
Svaki dokumentarni film nosi vlastiti svijet i energiju, ali i poruku te materiju koju je netko izučavao kako bi nam je vjerodostojno predočio. Kao autor, znam koliko je teško zabilježiti istinu, a pritom zadržati umjetnički pečat. Za mene je izazov i zadovoljstvo gledati filmove kroz prizmu zanata i emocije; inspirira me što uvijek otkrijem nove načine pričanja priča — ali i nove, još neotkrivene životne teme.
Večernji list: Što, prema Vašem mišljenju, čini film uspješnim – je li to snažna ideja, vizualna izražajnost, emocija ili kombinacija svega navedenog?
Film je definitivno spoj svega navedenog — ali ako moram izdvojiti, rekao bih da emocija uvijek daje filmu dušu. Ideja i vizualna forma su važne, no bez emocije nema veze s publikom. Kada se sve to spoji, nastaje djelo koje doista odjekne i ne ostavlja gledatelja ravnodušnim.
Večernji list: Vaš rad obuhvaća televizijske reklame, korporativne filmove, dokumentarce, turističke promo filmove, biografije i igrane projekte. Čemu vas je naučilo to iskustvo?
Širini. U reklamama sam naučio ekonomiji izraza, kako u 30 - 60 sekundi reći bitno i uvesti gledatelja u priču; u dokumentarcima autentičnosti; a u igranom filmu dubini. Kada gledam film, vrednujem ga kao cjelinu — ne samo tehnički ili umjetnički, nego prema tome koliko uspješno komunicira s publikom, tj. koliko je uvlači (ili ne) u svoj svijet.
Večernji list: Često ističete važnost medijske konvergencije i utjecaj umjetne inteligencije u produkciji i marketingu. Kako te nove tehnologije mijenjaju filmsku i audiovizualnu industriju?
Umjetna inteligencija i medijska konvergencija mijenjaju sve — od pisanja scenarija do distribucije. Danas je moguće da mala ekipa napravi film svjetske razine uz pomoć novih alata. No tehnologija je samo alat — najvažnija ostaje ljudska kreativnost i poruka koju želimo prenijeti. U konačnici, priča i emocija koju nosi najbitniji su.
Večernji list: Kratkometražni filmovi često služe kao poligon za mlade autore. Koliko im takvi projekti mogu otvoriti vrata prema većim filmskim ostvarenjima?
Kratki film je laboratorij ideja. Tu se može eksperimentirati, riskirati i graditi prepoznatljiv stil. Za mnoge autore kratki film bio je ulaznica u svijet dugometražnog filma. Primjerice, Whiplash je najprije bio kratki film, a nakon njegova uspjeha snimljen je istoimeni dugometražni film koji je osvojio tri Oscara. Na kratkom filmu gradite ekipu i upoznajete ljude s kojima želite raditi veće projekte — vjerujem da je taj format i dalje iznimno bitan.
Večernji list: Koliko je po Vašem iskustvu važno da festivali poput MFF-a promoviraju domaće autore i daju im vidljivost?
Izuzetno je važno. Lokalni autori trebaju platformu da ih publika upoznala, a međunarodni gosti da ih otkriju. Takva vidljivost često vodi do novih prilika i koprodukcija. Tu je i networking — upoznavanje novih ljudi iz struke s kojima ćete razmijeniti ideje, družiti se na festivalu i možda pokrenuti projekt; u svakom novom razgovoru rađaju se nove ideje.
Večernji list: Na festivalu će biti predstavljen i projekt povijesnog filmskog epta “Urotnici”, koji režirate prema priči Mire Gavrana. Što je za vas osobno izazovno u ovom projektu?
“Urotnici” su izuzetno zahtjevan i uzbudljiv projekt: ekranizacija povijesne priče o Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, s univerzalnim temama slobode, izdaje, žrtve i cijene dostojanstva. Često ga opisujem kao hrvatski Braveheart — ne kao kopiju, nego po emocionalnoj i tematskoj srodnosti: narod koji se suprotstavlja nadmoćnoj sili, bratstvo i osobni ulog junaka, borba za političku i kulturnu slobodu te tragična katarza. U tom smislu, Hrvati su “Škoti” ove priče, a Habsburška vlast preuzima ulogu “Engleza” iz Gibsonova filma — simbolički okvir koji međunarodnoj publici odmah približava razmjere borbe i žrtve. Naš je izazov spojiti povijesnu autentičnost sa suvremenim filmskim jezikom kako bi priča snažno odjeknula i današnjoj publici u Hrvatskoj i svijetu.
Večernji list: Na kojim projektima trenutno radite i što Vam je trenutačno u fokusu u profesionalnom smislu?
Trenutno mi je u fokusu nagrađivani kratki film Samoća/Lonely — ujedno i moj prvi igrani film na hrvatskom jeziku — koji, nakon uspješnih festivalskih projekcija u regiji, nastavlja turneju po svijetu. Zatim povijesni dugometražni triler Urotnici, upravo poliramo scenarij, razvijamo paket za financiranje te razgovaramo s koproducentima i fondovima u regiji i Europskoj uniji kako bismo zatvorili financijsku konstrukciju za produkciju. Uz to, uključen sam u međunarodnu suradnju na indonezijsko‑hrvatskom projektu Sore (Žena iz budućnosti), koji je nedavno odabran kao indonezijski kandidat za Oscara. I za kraj, razvijam jedan “slatki” mali projekt koji bi mogao izrasti u nešto veliko — animiranu seriju o Barbari Celjskoj, Crna kraljica.
Večernji list: Kao član žirija, kakvu poruku želite poslati mladim autorima čiji će filmovi biti prikazani na ovom festivalu?
Poruka je jednostavna: budite autentični i hrabri. Neka vas ne plaši ni tehnička ograničenost ni tržište. Ako imate iskrenu priču i strast da ju ispričate, ona će naći svoj put do publike.
Otvori KEKS Pay
