Pod nazivom "Božićna izložba u godini obilježavanja 300. obljetnice slavne obrane Sinja 1715. godine", u Umjetničkoj galeriji Založbe kralja Tomislava u Čapljini postavljena je izložba hrvatskog kipara Stipe Sikirice.
Slavodobitnicima Sinja
Svečanost otvaranja dojmljivog postava, u Umjetničku galeriju Hrvatskog kulturnog središta privukla je brojne poklonike umjetnosti iz Hercegovine te susjedne Dalmacije. Sikirica se predstavio s 29 djela, od kojih posebnu pozornost privlače kompozicija Slavodobitnicima 1715. te kompozicija Tri konja. Izložbeni postav sadrži dvadeset portreta, među kojima su najzastupljeniji pjesnici, od Jure Kaštelana, do Nikole Šopa, a tu je i serija od sedam crteža, pastela na papiru.
"Izložba radova za ovu izložbu antologijski je luk Sikiričina stvaralaštva koji ovjekovljuje i naslov izložbe i kiparov primat među suvremenim pjesnicima hrvatskog kiparstva: od najranijih portreta iz 60-ih godina prošloga stoljeća, do figuralne kompozicije Slavodobitnicima 1715., modelirane tijekom proljeća ove godine. Taj simbolski artefakt na slavnu obranu grada Sinja izveden je u tri slobodno stojeće skulpture koje prikazuju dvojicu nenaoružanih alkarskih konjanika, postavljenih uz bok središnjeg lika Čudotvorne Gospe Sinjske koja je visoko uzdignuta na vrh obeliska po kojem, na frontalnoj plohi, autor citira njemu najdraže stihove iz domoljubne i slobodnoljubive poezije...", kazala je, pored ostalog, u pogovoru izložbi Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije iz Zagreba, koja je i otvorila izložbu.
Iz kraćeg obraćanja autora Stipe Sikirice široj javnosti svakako je zanimljiv podatak kako je njegova kompozicija - Igra konja namijenjena za javni prostor na području grada Čapljine.
Valja reći da je bavljenje Stipe Sikirice temom iz povijesti Sinja posve logično. Naime, rođen je u mjestu Jabuka pokraj Trilja 1933. godine, a školovao se u Sinju. Umjetničko obrazovanje počeo je u Školi primijenjene umjetnosti u Splitu, a nastavio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je 1958. godine u kiparskoj klasi Vanje Radauša u čijoj se Majstorskoj radionici nastavio usavršavati kao suradnik. Od 1969. do umirovljenja na Akademiji likovnih umjetnosti bio je profesor na kiparskom odjelu, pa pročelnik odjela i na koncu dekan. Valja reći da je Stipe Sikirica jedan od zaslužnih za utemeljenje Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.
32. po redu
Inače, izložba Stipe Sikirice u Umjetničkoj galeriji Hrvatskog kulturnog središta u Čapljini je 32. u nizu. U programu otvaranja nastupio je Zbor župe sv. Stjepana iz Opuzena pod ravnanjem časne sestre Marinele Delonga. Izložba ostaje otvorena do 23. siječnja, a zainteresirani je mogu razgledati radnim danima od 10 do 13 te od 17 do 19 sati, a subotom od 10 do 13 sati.
