Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Kurikularna reforma uz pomoć RH počinje u hrvatskim županijama

22. kolovoza 2021. u 11:15 0 komentara 389 prikaza

Županije i općine u kojima se nastava odvija po nastavnom planu i programu na hrvatskome jeziku započele su praktično rad na kurikularnoj reformi osnovnog i srednjeg obrazovanja koja bi trebala rezultirati bitnim iskorakom s obzirom na pravi fijasko koji je doživjelo ponajprije devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje, a što su potvrdili i rezultati PISA-inih testiranja na kojima su sudjelovala i djeca iz škola u BiH. U Grudama su se okupili koordinatori, voditelji i članovi predmetnih radnih skupina zaduženih za izradu prijedloga predmetnih kurikula za osnovne škole, gimnazije i općeobrazovne predmete u srednjim strukovnim školama županija u kojima se nastava izvodi po nastavnom planu i programu na hrvatskome jeziku, piše Večernji list BiH. 

Zajednički projekt

Prema priopćenju, predstavljeni su i ciljevi kurikularne reforme, o čemu je za područje prirodoslovlja i matematike govorio koordinator dr. sc. Krešo Zadro. Pritom je približio članovima kurikul iz RH te napravio analizu i usporedbu s kurikulima drugih država. Koordinatorica za društveno-humanističko područje dr. sc. Marija Naletilić prezentirala je zajedničku jezgru definiranu na ishodima učenja, dok je Ana Kordić, koordinatorica za međupredmetno i kroskurikularno područje, članovima predstavila strukturu predmetnih kurikula. Kako se doznaje, reforma obrazovanja u školama u kojima se nastava odvija na hrvatskome jeziku provodit će se uvelike naslonjena na kurikularnu reformu u Hrvatskoj i uz potporu resornoga ministarstva obrazovanja. Ovaj proces, međutim, traje i potrebno ga je prilagoditi bosanskohercegovačkim uvjetima. Predviđeno je da se na novom kurikulu radi najmanje dvije i pol godine. Na tom projektu radit će 36 ljudi, stručnjaka iz više oblasti, koji bi trebali udariti temelje obrazovanja. Kakva je sada, primjerice, situacija s predmetom informatike u osnovnim školama, najbolje ilustrira podatak da djeca uče kako je disketa (floppy disk), koja nije u uporabi najmanje 25 godina, medij za pohranu i prijenos podataka. Pravu, međutim, sliku obrazovanja dalo je međunarodno PISA-ino testiranje na kojem su sudjelovali mladi iz gotovo cijeloga svijeta. BiH, koja je prije 30 godina bila dio jedinstvenog obrazovnog područja, na posljednjem testiranju na kojemu su sudjelovali mladi prestigla je Albanija, koja se ranije smatrala iznimno zaostalom. Od BiH su lošiji bili samo Kosovo i Sjeverna Makedonija. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje su plasirane Slovenija (na 21. mjestu) i Hrvatska (na 29. mjestu). Srbija je zauzela 45. mjesto, dok je Crna Gora 52., a Bosna i Hercegovina 62. BiH je, naime, prvi put sudjelovala u PISA-inu programu 2018. godine, kada je testirano gotovo 6500 učenika iz 213 škola iz države. Testovi iz jezika, matematike i prirodnih znanosti trebali su provjeriti u kojoj mjeri bh. učenici mogu primijeniti svoje znanje u realnom životu. Rezultat je bio ispod prosjeka, a testiranje upozorilo kako je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Za one koji sudjeluju u organiziranju obrazovanja na hrvatskome jeziku nije neka velika utjeha kako su upravo ta djeca pokazala najmanje lošu razinu znanja. Pa ipak, u odnosu na Hrvatsku, petnaestogodišnjaci su u prosjeku imali gotovo 60 bodova manje u dijelu testa koji se odnosio na matematiku. Za prirodne znanosti bodovna razlika čak je 73, a u čitanju je razlika bila 76 bodova. Kada se pak rezultati učenika iz BiH usporede s onima vršnjaka iz EU-a, onda je zaostatak još i veći. U oblasti matematike razlika je 84 boda, prirodnih znanosti 88, a čitanja 81 bod. Kod mladih petnaestogodišnjaka koji nastavu pohađaju po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, za 16 bodova rezultati u oblasti matematike bolji su nego kod njihovih vršnjaka u školama koje izvode nastavu na bosanskom jeziku. U čitanju petnaestogodišnjaci iz hrvatskih škola imaju deset bodova više, a u oblasti prirodnih znanosti razlika je 9 bodova.

Socijalistički profil

Uz osnovnoškolsko, veliki naglasak u reformi obrazovanja odnosit će se i na prilagodbu srednjoškolskog obrazovanja. Naime, ponajprije će se inzistirati na primjeni pilot-projekata koji su sada razvijani uglavnom uz pomoć Njemačke kao dvojno obrazovanje. To ponajprije sugerira da će se morati mnogo veća pozornost posvetiti praksi kroz konkretne poslove i smanjiti teoriju kako bi se na tržište rada konačno počeli vraćati kadrovi koji imaju mogućnost za zaposlenje, a ne proizvoditi kadrove čija diploma zapravo ništa ne znači jer nema potrebe za takvim obrazovnim profilima. O ovoj reformi uvelike ovisi i ukupan uspjeh društva kako bi konačno obrazovanje napustilo naslijeđeni socijalistički profil i prilagodilo se društvenom uređenju u kojem Bosna i Hercegovina funkcionira posljednjih 30 godina. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.