Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Kako su dva skupa akademske zajednice u Mostaru upalila svjetlo u državi utonuloj u mrak

Nedavna proslava 44. obljetnice Sveučilišta u Mostaru i jučerašnja godišnja skupština Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU u BiH) doimale su se nestvarnima u ovom vremenu primitivizma
21. prosinca 2021. u 07:00 1943 prikaza
Foto: Fena

Ipak ima nade za BiH. Kao svjetionici u tamošnjoj mračnoj zbilji zasvijetlila su dva događaja u Mostaru. Oba je organizirala akademska zajednica. Nedavna proslava 44. obljetnice Sveučilišta u Mostaru i jučerašnja godišnja skupština Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU u BiH) doimale su se nestvarnim u ovom vremenu primitivizma. 

Na sveučilišnoj proslavi svih osam rektora javnih sveučilišta iz BiH okupljenih u Rektorsku konferenciju BiH s kolegama iz RH potpisalo je povijesni sporazum o suradnji. Ali, više od toga, izjavama i porukama izdignuli su se iznad kaljuže u koju je BiH odavno gurnuta. Rektori iz svih triju naroda i svih sveučilišnih središta očitali su lekciju onima koji su svojom ograničenošću zatočili društvo u okove isključivosti i mržnje. U togama i s lancima oko vrata djelovali su još autoritativnije, a riječi su im se doimale svečanijima. Njihovi kolege iz RH uljepšavali su sliku akademske tolerancije. Koja se na javnim univerzitetima i sveučilištima u BiH temelji na ravnopravnosti, međusobnom uvažavanju, bez obzira na godine osnutka i broj studenata. 

I jučer, na godišnjoj skupštini HAZU-a u BiH demonstrirana je intelektualna širina. Iz poruka se moglo iščitati zašto pripadaju tako visokom društvu. Pokazali su kako tri akademske zajednice ne znače podjele, već bogatstvo države. Iz Mostara su poručili kako se raduju što imaju sporazum s ANU-om RS-a i BANU-om te da akademije imaju trajnu misiju razvijati znanost, umjetnost, kulturu, obrazovanje, ali i promicati mir, humanitet, etičnost, univerzalne civilizacijske vrijednosti. Upravo to je na skupštini HAZU-a u BiH istaknuo i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran: “Nema ljepše časti od osjećanja koje ispunjava članove ove akademije kada znaju da ono što su tijekom svoga života stvorili nadilazi vremensko određenje njihova života”. 

Akademija se ne bavi konkretnim rješenjima društveno-političkog ustroja BiH ni političkim arbitriranjem i drugim usko političkim pitanjima. Znanstvenom argumentacijom i civilizacijskim demokratskim načelima upozorava i skreće pozornost javnosti na nepravde koje se čini narodu, na nepoštivanje ustavnosti i zakonitosti, odnosno na uzurpiranje prava. Inzistiranje na ostvarivanju prava nije nacionalizam, nego obrana od diskriminacije, dominacije, hegemonije.

Iako nitko nema monopol, ekskluzivno i privilegirano pravo na znanost i umjetnost, ipak, bilo bi nužno da se poput javnih sveučilišta okupljenih u Rektorski zbor i nacionalne akademije okupe u vijeće akademija. Time bi sačuvale dignitet i autoritet. Njega može derogirati osnivanje raznih privatnih akademija. Već imamo, uz hrvatski HAZU, srpski SANU, bošnjački BANU, državni ANU pa onda akademiju naziva Kulina bana i Internacionalnu akademiju nauka, umjetnosti i religije (IANUR BiH) Asima Kurjaka. Različiti su im osnivači, bivša država, današnji entiteti, županije, SUM…

Utemeljitelj nacionalnih društava nije samo specifikum današnje BiH. Još prije 120 godina u BiH su zbog povijesnih različitosti osnovana tri nacionalna prosvjetno-kulturna društva: Prosvjeta - srpsko, Napredak - hrvatsko, Gajret - muslimansko. Različitosti su bh. stvarnost koja je za intelektualce prednost i bogatstvo, a za političare poticaj za razdore i sukobe. Možda su uzroci u tome što, za razliku od sveučilišnih ljudi koji su po pravilu autonomni, stranački to nisu. K tomu je u BiH i 90 tisuća nepismenih. “Neznanje je najnasilniji element u društvu”, rekla je čuvena Emma Goldman. Nažalost, unatoč tomu što u BiH ima osam javnih sveučilišta i 28 privatnih, na njima studira svega 100.000 studenata. U postotku najmanje u regiji. Zbog te činjenice i nepismenih, predsjednica Rektorskog zbora RH Snježana Prijić-Samaržija naglasila je: “Naša misija je stalno nastojanje iskorjenjivanja neznanja i nerazumijevanja kao najpogubnije osnove nasilja i konflikata. I zato sam posebno ponosna što su Rektorska konferencija BiH i Rektorski zbor RH potpisali sporazum o razumijevanju i suradnji upravo u Mostaru jer ovo je Sveučilište s rektorom Zoranom Tomićem ključan dionik u promicanju razumijevanja i suradnje”. Rektor Univerziteta u Zenici Jusuf Duraković podcrtao je ispravnost opredjeljenja SUM-a kako je ulaganje u znanost ulaganje u budućnost. To je put kojim, uostalom, žele li promijeniti situaciju u kojoj je broj studenata i nepismenih gotovo izjednačen, trebaju ići sva sveučilišta. 

Poruke intelektualaca iz svih krajeva BiH poslane iz Mostara demantiraju pesimiste koji poput velikog AG Matoša misle: “Jadan je narod kad mu pametni ljudi zašute”. Oni itekako govore, samo ih se u zaglušujućoj buci od propovjednika mržnje - ne čuje. Odgovornost zašto nemaju jači utjecaj u društvu snosi i sama akademska zajednica. Uostalom, rektorica Samardžija priznaje: “Snaga našega utjecaja ovisi o snazi našega stava i spremnosti da u to uložimo energiju”.