Javnost ovo treba znati jer se radi o sudu koji nije na dobrom glasu zbog afere koja se raspleće u Zambiji. Ispostavi li se da su naši suci priznali krivotvorinu o posvojenju djece iz DR Konga, bit će to velika bruka. Zato smo tražili i u petak objavili odgovore iz 31 općinskog suda o broju predmeta iz DR Konga ili drugih zemalja koje nisu članice haaške Konvencije o međudržavnom posvojenju. Nisu odgovorili u Crikvenici, Metkoviću, Slavonskom Brodu i baš sud u Zlataru s tri sporna slučaja za koja se zna. Tri u Zagorju! Koliko je ukupno iz DR Konga u 10 godina bilo slučajeva u ostalim sudovima sjeverno od Zagreba i istočno od Sesveta, te četiri slučaja iz Liberije, Gambije i Tanzanije.
Zato smo predsjedniku OS u Zlataru Vinku Vladiću poslali prigovor kad nam je službenica za informiranje rekla da će nam odgovoriti "u zakonskom roku od 15 dana"!? Ako je 27 sudova odgovorilo za dva dana, pa i najveći, onda valjda može i sud u Zlataru, kojeg se to najviše tiče. Inače je riječ o nerazumijevanju odnosa s javnošću i značaja otvorenosti u jeku afere u digitalno doba. Tri sata kasnije stiže e-mail u kojem piše da je "unazad 10 godina u izvanparničnom postupku priznanja strane sudske odluke (R1) prema podacima iz eSpisa donijeto 90 odluka.". I taj se "odgovor" kalio tri dana!? Uz to su napomenuli da eSpis nema evidencije po vrstama predmeta i po zemljama te zaključili "pa Vam ne možemo dostaviti tražene podatke". Iako je 27 sudova odgovorilo. Priznato je 49 presuda o posvojenju 46 djece iz DR Konga i pet iz drugih zemalja (uz spomenute još iz Etiopije). I sve je rješavano kao i slučajevi pod istragom u Zambiji, bez provjera koje su sada preporučene iz Vrhovnog suda.
Ministar Marin Piletić rekao je da po evidenciji MUP-a od 2012. "vjeruju da je posvojeno 131 dijete iz DR Konga". Čak 85 više! Ili barem za 50-ak djece više i kad se ukalkuliraju korekcije sudskih brojki, pa je logično pitati zar je na četiri suda bilo na desetke odluka iz DR Konga ili jesu li posvojitelji ipak masovno "birali" sud u Zlataru.
Kako god, ne čudi što nam je pravosuđe najlošije percipirano u Europi. Dok god se za javnost ne otvori i posljednja hermetički zatvorena sudnica i sud, može se većina sudova i sudaca truditi da poprave imidž, ali dovoljna je i jedna crna ovca da sve pokvari. Ovaj put to je Općinski sud u Zlataru, ali i tri preostala. Pa i ako indolentnost nije bila u funkciji skrivanja nečega od javnosti.
