Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

I novi oblici nesigurnog rada novo normalno

01. svibnja 2021. u 15:53 0 komentara 62 prikaza

Bude li sve teklo po zamislima Plenkovićeve Vlade, u Hrvatskoj će se u idućih nekoliko godina otvoriti dvjestotinjak tisuća novih radnih mjesta. Dio poslova doći će spontano, s oporavkom gospodarstva, a dio bi trebao biti obojen europskim bojama i projektima koji će se financirati iz europske blagajne.

Hrvatska trenutačno ima samo 46.000 zaposlenih manje nego što ih je imala rekordne 2008. godine, tako da će jedan od ozbiljnijih problema biti kako osigurati dovoljno radne snage da se ostvari planiramo. Velika ponuda poslova uvijek je dobar znak za radnu snagu jer donosi izbor, možda veća primanja, mogućnost napredovanja. Plaće umjereno rastu za većinu zaposlenih, no taj je rast ipak sporiji nego u drugim europskim zemljama.

Čim se obuzda pandemija, staro normalno za Hrvatsku bi mogao biti pojačan odlazak visokoobrazovanih i još brži dolazak stranaca koji će raditi na slabije plaćenim ili težim poslovima koje domaći radnik nerado prihvaća. Novo normalno bit će i sve noviji oblici nesigurnog rada koji su nastali kao rezultat promjena u strukturi ekonomije, gdje posao neće počinjati s izlaskom sunca i završavati u tri popodne niti će ga se moći definirati radnim mjestom i konkretnom satnicom.

Kao inteligentna bića ljudi se brzo prilagođavaju, čak i brže od država koje prvo u čudu gledaju što se događa, pa pokušavaju naći neki kalup u koji bi sve smjestili i taman kad su mislili da je problem riješen, iskrsne nešto novo. Rad na izdvojenome mjestu, rad od kuće, platformski rad, dijeljeni rad noviji su i sve nesigurniji oblici rada s kojim dolazi udar na socijalnu sigurnost građana te zdravstveni i mirovinski sustav koji se financiraju iz plaća zaposlenih. Šezdesetogodišnjaci koji odlaze u prijevremenu mirovinu nemaju danas baš toliko problema s osnovnim preduvjetom za umirovljenje – a to je 35 godina staža – jer su imali prilike raditi bez prekida i redovito su plaćali doprinose. Mladi više nemaju taj privilegij, često se kasno zapošljavaju, rade na određeno, rade na crno i nemaju kontinuitet i sigurnost koje su imali njihovi roditelji.
 

 

 

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.