Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Eurostat otkrio istinu: Hrvatska za obranu troši samo 1 % BDP-a

28. kolovoza 2021. u 16:30 0 komentara 64 prikaza

U svijetu koji, slažu se već mnogi stručnjaci, sve više podsjeća na onaj oštro i hladnoratovski podijeljen, s rastućom napetosti prema Rusiji i Kini, Europska unija nije baš odveć spremna ni kada je u pitanju njezina obrana. Podaci Eurostata za zadnju “normalnu” necovid-19 godinu, 2019. pokazuju da 27 država EU za svoju obranu izdvajaju, u prosjeku nevelikih 1,2 posto svog ogromnog BDP-a. U eurima to je 168,5 milijardi. Eurostat, za razliku od zbrajanja postotka trošenja za vojsku i obranu NATO saveza, ne “napuhava” te troškove, sve kako bi europske zemlje dostigle onu od SAD-a postavljenu i željenu granicu od 2 posto BDP-a, nego daje realne postotke i iznose. Hrvatska je tako, iznova “stavljena na mjesto”, u grupu zemalja koje za svoju obranu troše ispod prosjeka EU, negdje oko 1 posto svog BDP-a. To je u 2019. iznosilo oko 620 milijuna eura, a u međuvremenu je vojni proračun još smanjen, kao i BDP, pa trenutno trošimo oko 550 milijuna eura za vojsku.

Ta grupa zemalja ispod 1,2 posto BDP-a za obranu je dva puta manja od grupe zemalja koje troše više, 16 je država u EU koje proporcionalno troše više za vojsku od Hrvatske. Na vrhu ljestvice su Estonija i Grčka koje troše gotovo dvostruko više od prosjeka EU, a nešto manje izdašne za obranu su i ostale baltičke zemlje, Letonija i Litva. Tu su i Cipar, pa vojno najmoćnija zemlja EU, Francuska, Rumunjska, Poljska, Italija, Nizozemska, Bugarska, onda slijede Skandinavci – Finci, Šveđani i Danci. Njemačka je malo ispod prosjeka, a ostalu ispodprosječnu grupu predvodi Hrvatska, u društvu Mađarska, Sovenija, Austrije...Na samom začelju je vojno potpuno neambiciozna Irska, koja je uvjerljivi “fenjeraš” koji troši neznatnih 0,2 posto BDP-a za obranu.

Kako je ljetos, pred zadnji NATO samit objavljeno da je Hrvatska rekordno poskočila na listi zemalja koje unutar NATO-a troše najviše za obranu i modernizaciju, te da RH troši oko 2,8 posto BDP-a za vojsku, Eurostatovi podaci djeluju zbunjujuće. To je zbog različite metodologije, odnosno “lakirovke” koju koristi većina članica NATO-a pa onda izgleda da svi troše znatno više novaca. Kada su i naši shvatili kako se to bilda postotak za obranu, i nas je “krenulo”.

Prije nekoliko godina u MORH-u su tako vojnom proračunu pridodali još i iznos za vojne mirovine, pa smo tako prekonoći poskočili s 1,2 na 1,8 posto BDP-a. Ljetos su nam unaprijed uračunali i prvi dio iznosa kojeg ćemo potrošiti za nabavku francuskoh borbenih zrakoplova Rafale, pa smo tako poskočili s 1,8 na gotovo 2,8 posto. A u stvarnosti, za obranu trošimo onih Eurostatovih 1 posto. Istina, kada krenemo plaćati tranše za borbenu eskadrilu od 12 aviona, a ugovor o tome još nije potpisan i bit će zaključen do kraja ove godine – naš će postotak za obranu i u stvarnosti poskočiti. I premda će do ovog posla stoljeća kada su vojne nabavke HV-a i HRZ-a u pitanju uskoro doći, a prvi avioni poletjeti tijekom 2024., treba ipak pričekati da potrošimo koji euro za prvu ratu, pa onda “prijaviti” rast. Kako bilo, činjenica je da zemlje EU troše vrlo malo za svoju obranu u trenutku kada se postavlja nova svjetska geopolitika. Obrana je, inače tek sedmi po redu trošak EU država, za socijalu se troši 19,3 posto, za zdravstvo 7, školstvo 4,7 posto, za obranu kao i za rekreaciju i kulturu, 1,2 posto. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.