Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Članstvo u EU pokazalo se kao bolja opcija od ostanka na Balkanu. Tako će biti s eurom!

Posebna je mantra da bi hrvatski građani na referendumu trebali odlučiti oko uvođenja eura. Zaboravlja se da je taj referendum održan već 22. siječnja 2012. godine, kad smo odlučili o ulasku RH u EU
27. lipnja 2022. u 16:56 0 komentara 179 prikaza

Sjećate li se one opće opasnosti koju su širili protivnici ulaska u EU, da nećemo više smjeti jesti domaći sir i vrhnje, ako uđemo u EU?! Da će nam ukinuti tradiciju, jer će domaće kolinje otići u povijest, kao i domaće pečenje rakije!? Plašili su nas mitom da će svi krastavci morati biti ravni, a ne i zakrivljeni. Plašili su nas da će propasti sva domaća proizvodnja i da nećemo biti konkurentni. Plašili su nas da će ulaskom u EU cijene odletjeti u nebo, da će sva poljoprivredna zemlja pasti u ruke stranaca, da će prvo strani kapital kupiti sve što vrijedi, a potom da će Bugari i Rumunji ukrasti naša radna mjesta. Kao i da ćemo ulaskom u EU izgubiti nacionalni identitet. Sve su to bile obične izmišljotine. Devet je godina kako je Hrvatska u EU, i pokazalo se već puno puta dosad da je prednost članstva nemjerljivo bolja opcija uza sve manjkavosti Unije, daleko bolje nego da smo ostali na balkanskoj čistini sa Srbijom i drugim ovdašnjim zemljama. Hrvatska je prije devet godina uspjela uloviti taj sudbonosni vlak proširenja koji se dugo još neće ponovno pokrenuti. Kao i prije toga članstvo u NATO-u. S ulaskom u EU otvorilo nam se bescarinsko tržište od gotovo pola milijarde ljudi, sloboda kretanja, mnogostruki mehanizmi EU postali su nam posve dostupni, ponajprije europski fondovi, samo da smo ih znali odmah što bolje i iskoristiti... I sad je Hrvatska pred novom prekretnicom – uvođenje eura kao nacionalne valute. Kako stvari stoje, nema više nikakvih zapreka da se to dogodi s početkom iduće godine. I opet počinju plašenja hrvatske javnosti, jeftine manipulacije, populizam, neznanje, nekompetentnost... Opet nas plaše da ćemo izgubiti nacionalni identitet i monetarnu suverenost, da više nećemo upravljati monetarnom politikom, da će nam sve poskupjeti... Ali se ne uzima u obzir koliko je Hrvatska danas već eurozirana zemlja, da se već godinama cijene računaju u eurima u mnogim situacijama, kao nekad u njemačkim markama, a i da je pitanje monetarne suverenosti pitanje što nam je bolje, odreći se njezina dijela, kao što smo se odrekli dijela suverenosti kad smo ušli u Uniju, ili ostati zatvoren!? Što je bolje danas za nas? A onda kad se na to još nakaleme mantre da još malo pa se nećemo više moći nazivati ni Hrvatima ni katolicima, to onda doista poprima slučaj za promatranje! Posebna je mantra da bi hrvatski građani na referendumu trebali odlučiti oko uvođenja eura. Zaboravlja se da je taj referendum održan već 22. siječnja 2012. godine, kad je proveden referendum o ulasku RH u EU. Jer je uvođenje eura bilo dio pristupnih dokumenata za članstvo u EU, u kojima se Hrvatska obvezala na uvođenje eura kad se za to steknu uvjeti. Stoga novi referendum nije potreban. I stekli su se svi uvjeti za uvođenje, što god tvrdili oni drugi. Ja bih čak rekao u pravi trenutak, baš kao nekad kad smo u pravi trenutak ušli u EU. Članstvo u eurozoni donosi veću monetarnu sigurnost, bolju otpornost na krize, veće povjerenje investitora, manje kamate, jeftiniji novac... Treba li išta više reći kad je kreditna agencija Moody’s, najrestriktivnija među tri takve svjetske agencije, objavila da će povećati kreditni rejting Hrvatske za čak dvije razine na Baa2, nakon završne odluke Ecofina 12. srpnja o članstvu u eurozoni?! Od uvođenja eura prve će profitirati sve firme koje rade sa zemljama eurozone.

To će bitno olakšati poslovanje jer više neće biti tečajnih razlika i bankovnih naknada kod konverzije valuta. To i jest jedna od bitnih stavki uvođenja eura, da se ojača i dodatno potakne rast našeg gospodarstva i izvoz. Svakako će odmah profitirati i turisti jer više neće trebati mijenjati eure u kune, a ne treba spominjati koliko nam turista dolazi iz zemalja eurozone koju danas čine Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Andora, Monako, San Marino i Vatikan imaju pak formalne sporazume s EU da euro koriste kao službenu valutu i izdaju vlastite kovanice. S druge strane, Kosovo i Crna Gora usvojili su euro jednostrano, pa nisu dio eurozone. Stoga je u moru sumornih vijesti doista sjajna vijest da nema zapreka za uvođenje eura u Hrvatskoj od početka iduće godine. Domoljublje danas iziskuje borbu za prosperitet države, napredak, za više investicija, bolje poslove, veće plaće, bolju konkurentnost gospodarstva, veći izvoz... Članstvo u EU već se puno puta dosad pokazalo kao daleko bolja opcija od ostanka na Balkanu sa Srbijom i drugim zemljama. Tako će biti i s eurom! Još nam preostaje ulazak u schengenski prostor, i hrvatska europska priča time je zaključena. Dalje je na nama da sve te prednosti maksimalno znamo koristiti i pametno svime upravljati.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.