Malo je hrabrih ljudi koji su spremni ući u ring s najvećim borcima današnjice i ukrstiti rukavice, a vjerojatno je još manje onih koji su spremni 'svojima' reći dosta u užarenome sportskom grotlu. Boksač Damir Beljo nesvakidašnji je dečko. Ramac podrijetlom, Mostarac rođenjem, Hrvat srcem i dušom, koji to uvijek ističe, te čovjek koji voli zemlju BiH u kojoj živi. I nije ništa čudno napravio u Širokom Brijegu, gradu koji je izabrao za obranu svoje titule europskog prvaka. To što je rukom pokazao da prestanu zvižduci himni BiH jedina je moguća reakcija. Jest za Belju, ali zasigurno ne bi bila i za naše političare, razne javne osobe koji su se do sada pokazali kao oportunisti i koji bi se odbili suprotstaviti masi. Beljo nije takav, ne kalkulira ni u ringu, ni sa svojim stajalištima. No, ovaj se događaj nastojao opasno i teško politički iskonstruirati te pokazati kako ima i poneki 'good guy' među Hrvatima.

"Čovjek među fašistima: Damir Beljo zaustavio zviždanje himne BiH u Širokom Brijegu"

To je bio radni naslov za razradu teme o 'fašistima' - Hrvatima i Belji u dobrom dijelu sarajevske javnosti.

Osim što je nepristojno zviždati bilo kojoj himni ili svečanoj pjesmi, tako je posebno problematično zviždati himni vlastite zemlje. Ali i povijest, i to ne baš daleka, uči nas nešto drugo. Jesu, brojni su Hrvati pjevali 'Hej, Slaveni, jošte živi...' tijekom 50 godina Jugoslavije, ali brojni su i gunđali, kao i drugi narodi, a do čega je to 'gunđanje' dovelo vidjelo se, nažalost, 90-ih godina prošlog stoljeća. I danas brojni Hrvati gunđaju i prigovaraju, zvižde, a njihove se frustracije s podsmijehom ignoriraju. Zvuči krajnje neracionalno i šovinistički za racionalne i normalne države zviždati, ali BiH to nije.

Neki su se rodili u Jugoslaviji, neki u BiH, neki, pak, u Herceg Bosni. Sve je to dio njihova identiteta. Oni vole svoju zemlju Bosnu i Hercegovinu, ali prigovaraju BiH nastaloj u Daytonu u kojoj su diskriminirani.

A zvižduci nisu samo izraz 'nekulture ili gunđanja', nego jasna opomena da Hrvati ne mogu biti siročad u vlastitoj kući (državi BiH) i da se 'dva starija brata' moraju pobrinuti da se to drastično promijeni.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura