Naslovnica Kolumne

Balkan se povezuje, 
a Europa nikako da pronađe put preko BiH

30. siječnja 2018. u 07:00 1 komentara 1194 prikaza

Balkan se povezuje, a Europa nikako da pronađe put preko BiH. Izetbegović i Vučić jučer su u Turskoj dogovarali s Erdoğanom povezivanje Srbije i BiH modernom cestom. Prometnica od Sarajeva do Beograda bila je prijeporna jer se Federacija zalagala da ona ide preko Tuzle, a RS preko Višegrada. Turska će pomoći financijski, ali kompromisno rješenje. Povezivanje Srbije i BiH i preko Tuzle i Višegrada.

Ipak, i Zapad je nešto napravio. Uvođenje novih trošarina na gorivo, pod pritiskom EU i međunarodnih kreditora, povećalo je strah od rasta cijena, ali i otvorilo prostor za zamah u cestogradnji. BiH bi ove godine mogla biti veliko gradilište i konačno prestati biti prometna rupa Europe. RS je prošle godine sagradio novih 11 kilometara autoceste na dionici Banja Luka – Doboj, a do sredine ove godine ta će dionica biti završena s dodatnih 25 kilometara. Uz postojeći dio autoceste od Doboja do Prnjavora zaokružit će se ukupno 72 kilometra moderne prometnice od Banje Luke do Doboja. Uz 37 kilometara završenog dijela autoceste Banja Luka – Bosanska Gradiška RS će u 2018. raspolagati s oko 110 kilometara upotrebljive autoceste. Nedavno su odobrena i kreditna sredstva za dionicu koridora Vc kroz RS (oko Doboja), što bi trebalo dati novu kvalitetu gradnji tog koridora, koja je davno počela na prostoru Federacije. Trenutačno se radi obilaznica oko Zenice, jedinoga većeg grada koji je povezan sa Sarajevom autocestom, te dionica od sjeverne granice s RH, u Svilaju, do Odžaka (10 km).

Sagrađena je i najjužnija dionica koridora Vc od Bijače do blizine Međugorja, a spomenuti zamah u ovoj godini trebao bi rezultirati otvaranjem novih dionica u dužini od 49 kilometara, uključujući dionice oko Mostara. Osim toga, stvorit će se tehnički i financijski preduvjeti za početak gradnje i većine drugih dionica na jedinom međunarodnom cestovnom koridoru kroz BiH. Uz najavljeni početak gradnje brze ceste kroz Lašvansku dolinu, moderne ceste od Stoca do Neuma i autoceste od Sarajeva prema Beogradu, BiH očekuje graditeljski, ali i ekonomski preporod.

Hrvatska kao da želi zaobići bh. prometnice. Dio njezinih građana, osobito oko dubrovačkoga zaleđa, ne želi da Jadransko-jonski koridor prolazi kroz BiH (Popovo polje), već uskim teritorijem kroz Hrvatsku. Iako je most na Pelješcu povezivanje vlastitoga teritorija, ipak je i to zaobilaženje nemirnog susjeda. Također je i nezainteresiranost za gradnju mosta u Gradiški otpor prema priključku autocestama koje vode preko RS. Bez obzira na političku nestabilnost, BiH će (p)ostati veliko gradilište. Europa, a posebice Hrvatska, moraju biti dio tih projekata. Jer, ovaj dio Balkana nije otok sam za sebe. On je dio međunarodnih koridora. Zato nije svejedno kojim će pravcem krenuti nove ceste. Turska je to shvatila. Zna kako ceste znače puno više od infrastrukture. Utjecat će i na druge projekte. Bošnjaci, Srbi i Turci znaju kako to znači i zbližavanje naroda. Zapadni Balkan se povezuje. Može li bar to motivirati zapadnu Europu?!

  • normalan95:

    I nemora, to ništa dalje neće interesirati EU. Ove tri države će se dogovarati, nediraju se zapadni kantoni, a po svoj prilici njih to i neinteresuje! Oni su europljani samim rođenjem!