Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Ako je i od 2020., previše je. Valjda 2021. neće biti kao prvi dan u Posušju

05. siječnja 2021. u 07:00 1 komentara 1996 prikaza
Foto: Denis Kapetanovic/Pixsell

Mislili smo – ne može gore. Radovali smo se što završava godina koja je za cijeli svijet bila traumatična. Globalna pandemija koronavirusa, njezine zdravstvene, ekonomske i psihološke posljedice obilježile su 2020., a kao da i to nije bilo dovoljno, katastrofalnu sliku upotpunili su potresi. Prvo s proljeća u Zagrebu, a onda i na kraju godine u Banovini. Ako je i od 2020., previše je! Kakva će biti 2021. u BiH?

Ušla je u novu godinu u nadi da i simbolično i kalendarski zatvara jedno loše, a otvara drugo, mnogo bolje poglavlje. Nažalost, već prvo novogodišnje jutro donijelo je novi šok. Ugašeno je osam mladih života u Posušju. Nisu napunili ni 20 godina. Ubio ih je plin iz agregata na dočeku Nove. Nad Hercegovinom nadvili su se sumorni oblaci prepuni suza. U Hrvatskoj je danas Dan žalosti. Na koncu od osmero stradalih troje je studenata iz Splita i petero iz Mostara. Cijeli svijet suosjeća s ovom tragedijom. Zar će (i) ova godina biti obilježena crnom kronikom? Njezin početak nagovijestio je takvu priču.

U Bosni i Hercegovini ni druge vijesti ne daju nadu optimizmu. Za razliku od susjeda i ostatka Europe, neizvjesno je kad će u BiH stići cjepivo protiv COVID-19, ekonomski oporavak ovisi isključivo o kreditnim sredstvima i pomoći iz inozemstva, a politička je situacija sve samo ne dobra. Zbog takve neperspektivnosti ljudi i dalje odlaze iz BiH. Samo zbog negativnog prirodnog prirasta, izračunali su demografi, zemlja je u godinu dana izgubila oko 10.000 stanovnika. Da bi ova godina barem malo bila bolja od prethodne, potrebne su konkretne promjene. Izazova je puno. Prvi je, svakako, brza nabava cjepiva i konačno prevladavanje epidemije, a onda borba za saniranje njezinih posljedica u svim segmentima života. U BiH je i to neraskidivo vezano za rješavanje političkih pitanja. Institucije vlasti teško funkcioniraju. Nesloga među političkim predstavnicima triju naroda na vrhuncu je. Nitko nikome ne vjeruje, a ni protekli izbori, uključujući i one u Mostaru, nisu pomogli uspostavi povjerenja. Ovo, srećom, nije izborna godina. Tako da će postojati uvjeti da se otvore ozbiljni pregovori o promjeni izbornog zakona, političkom pitanju koje najviše opterećuje međunacionalne odnose u BiH. Lančanom reakcijom rješavanje tog pitanja dovelo bi i do uspostave nove federalne vlasti, funkcionalnijih županijskih i državne vlade. A bez toga nema ni učinkovite borbe ni s drugim problemima koji opterećuju BiH. Primjerice, s migrantskom krizom koja je pred kraj 2020. godine također doživjela vrhunac. Ratoborni migranti zapalili su kamp Lipa kod Bihaća, a više od 1000 njih ostalo je na otvorenom. U Hrvatsku i dalje na zapad ne mogu, a ne žele ih ni lokalne zajednice u BiH. Apsurdno je, pa i licemjerno, da BiH zbog nesnalaženja u migrantskoj krizi optužuju Europljani. Isti oni koji su svojim globalnim aktivnostima kumovali nastanku samog problema i koji su od BiH napravili parkiralište za migrante kojima je željeno odredište upravo ta Europa. Zato će se taj problem u 2021. godini morati rješavati u zajedničkom djelovanju BiH i EU.

I taj bi proces mogao biti lakši ako BiH u međuvremenu dobije kandidacijski status u EU, a što se iz Bruxellesa najavljuje za sredinu ove godine. U međuvremenu, BiH bi trebala ostvariti napredak u ispunjavanju političkih i tehničkih uvjeta koji su pred nju postavljeni. Izvjesno je da NATO-put neće biti dogovoren. Možda će aktivniji angažman nove američke administracije, koji se sve glasnije najavljuje, nešto promijeniti. Ako se Amerikanci doista aktiviraju, to bi moglo značiti i ozbiljnije ustavne promjene. Drugim riječima, prvu legalnu nadopunu Daytonskog sporazuma.

Jačanje međunarodnog angažmana na konačnom raspetljavanju daytonskog čvora u BiH na određeni način najavljuje i dolazak novog visokog predstavnika, Nijemca Christiana Schmidta. On će predvoditi posljednju vanjskopolitičku ofenzivu Angele Merkel prije povlačenja s kancelarske pozicije. U tom američko-europskom projektu važno mjesto zauzet će i Hrvatska, koja na vanjskopolitičkoj sceni najviše i forsira pitanje BiH. Nažalost, politička previranja zamaglila su onu ljepšu sliku BiH. U mnogim segmentima ona i nije tako crna. Među običnim narodom nema nepodnošljivosti kao među političarima. Zbog smrti osmero mladih u Posušju suosjećalo se u svim dijelovima zemlje. Jednako tako slave se uspjesi. Velik broj gospodarstvenika dobro posluje. A i neki se posrnuli giganti oporavljaju i ponovno zapošljavaju radnike. Puno je bh. gospodarstvenika, sportaša, kulturnih i zdravstvenih djelatnika i drugih izrazito uspješno u svijetu. Uz brojne infrastrukturne projekte, od plinovoda Južna interkonekcija do nastavka izgradnje cestovnog koridora Vc i novih elektrana, ta politički resetirana BiH mogla bi 2021. godinu ispratiti sretnija nego što ju je dočekala. Imajući u vidu sve ono što se događalo uoči silvestarske noći i u njoj, to raspoloženje i neće biti tako teško postići. Pogotovo ako cjepivo sruši socijalnu distancu. U svakom smislu te riječi.•     

  • Sarajevo51:

    Tragedija. Ali lako moze biti nastavljena jer malo ko je nosio masku na sahrani.